1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Izložbe povodom Rubensove godine

Godina 2004. proglašena je Rubensovom godinom. Brojne izložbe posvećene su velikom baroknom majstoru. Ponudom prednjači belgijski Antwerpen, grad u kojem je flamanski slikar Peter Paul Rubens proveo najveći dio svoga života.

P.P. Rubens, Adam i Eva © Antwerpen, Rubenshuis

P.P. Rubens, Adam i Eva © Antwerpen, Rubenshuis

Velika Rubensova retrospektiva zapravo se održava u Lilleu koji kao europski glavni grad kulture ove godine ima doista razloga za spektakularnu predstavu. Jer, Rubens je u 17. stoljeću iz sjeverne Francuske dobio puno narudžaba za slikanje. Razloga da oda poštovanje velikom majstoru ima i Antwerpen. Ali, nakon izuzetno uspješnih izložaba flamanskih slikara Jordaensa 1993. i van Dycka 1999. Rubens kao ključna figura antwerpenskog baroka bio je u planu tek 2005. godine. Antwerpen je, međutim, doznao za planove Lillea pa su se kulturni djelatnici iz dvaju gradova udružili: došlo je do razmjene slika i stručnog znanja. Planiran je bio i zajednički marketing, ali tu je ostalo kod planova.

I Genova, koja je uz Lille ove godine također europski glavni grad kulture, priredila je Rubensovu izložbu. Isto će učiniti i Braunschweig, Madrid i New York. U belgijskoj metropoli u kojoj je Rubens proveo najveći dio svoga života ima ne samo više Rubensovih muzeja. Tamo je Rubens posvuda nazočan i grad upravo to smatra svojim adutom, potvrđuje koordinator kulturnog blaga Frank Herman.

”Ovo je u kontrastu s klasičnim izložbama utoliko što mi pokušavamo ovu kulturnu ostavštinu publici predstaviti u otvorenom, ne specijaliziranom obliku. Jer, izložba je nešto vremenski ograničeno. Ona se obično održava u nekom muzeju. I Vi idete od jednog umjetničkog djela do drugog. Ovdje se ta djela nalaze u prirodnom okruženju. Smatramo da se umjetnička djela može bolje doživjeti u okruženju u kojem su integrirana. To je drukčiji pristup djelu. Ako želite to djelo vidjeti možete otići u ovu crkvu, ako druge stvari ne želite vidjeti i to je u redu. Tu imate potpunu slobodu. I tu je razlika u odnosu na klasični koncept izložbe. Mi polazimo od čovjeka, a ne od objekata. Mi najprije želimo razumjeti posjetitelje, kako s njima stupiti u kontakt, a ne polaziti od Rubensa. Polazište je publika, kojoj želimo predstaviti kulturnu baštinu.”

Rubens za sve - i za svakoga ponešto od njega. Rubens kao kolekcionar u Rubensovoj kući, kao mislilac i zaljubljenik u knjige u muzeju Plantin-Moretus, a Kraljevski muzej za lijepe umjetnosti postavlja ga pored suvremenika i sljedbenika, od Delacroixa do Courbeta, kako bi se bolje vidio njegov utjecaj. Copyright Rubens naslov je jedne izložbe na temu Rubensa i grafike, ali ona će biti otvorena tek u svibnju. Ponuda je tako bogata da je gotovo nemoguće sve nabrojati. Sasvim drukčiju mogućnost doživljaja rubensa nude posebno uređene šetnje kroz grad:

"Svi znamo da je on bio veliki slikar, ali on je bio više od toga. Zbog toga je naš odjel za kulturnu baštinu pokrenuo program s četiri crkve. U Antwerpenu postoje četiri crkve u kojima se nalaze Rubensove slike. Imajuću u vidu što te crkve mogu ponuditi, obradili smo teme koje se ne očekuju na vjerskim mjestima. Najprije smo pokušali u crkvi sv. Pavla prikazati Rubensa kao kolegu među slikarima. Tim slikama možemo pokazati da je njegov odnos prema kolegama bio izuzetno prijateljski. Iako je već u svoje vrijeme vrijedio kao najveći umjetnik u Nizozemskoj, prema njegovim se djelima nije postupalo drukčije.”

U svakoj crkvi se otkriva još jedna faseta njegove osobnosti. U crkvi svetog Jakoba, u kojoj je Rubens pokopan, vidimo ga kao obiteljskog čovjeka. To je bila njegova župa, tu se vjenčao s Helenom Fourmant, tu je kršteno svih petoro djece koju je s njom imao.

Rubens je bio slojevita osobnost pa se i to može vidjeti na šetnji kroz ove crkve. U crkvi svetog Krla Boromejskog istodobno posjetitelj uranja u vrijeme baroka.

"Tamo Rubensa prikazujemo kao menadžera jednog projekta, jer tamo stoje ne samo 33 slike iz njegove radionice, nego je oblikovao i stropove, izradio nacrt glavnog oltara, oblikovao dio portala i sudjelovao u gradnji crkvenog tornja. U ovoj crkvi tako možemo vidjeti da nije bio samo slikar, nego da se pored slikarstva bavio još brojnim drugim stvarima."

Pored Rubensa za svakoga, postoje, naravno, i izložbe za pasionirane poznavatelje umjetnosti, primjerice u Rubensovoj kući. Kad je 30. svibnja 1640. veliki umjetnik umro napravljen je popis njegove imovine. S obzirom da je bio i kolekcionar, ostavio je zbirku od oko 1000 slika, brojne skice, skulpture od bjelokosti. Izložbe Rubensovih slika i njegove ostavštine pokazju umjetnost ne kao konzervu, nego kao dio života. (Günther Birkenstock)