1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Izložba "Topografija terora" u novom ruhu

Neuspjeli atentat na Hitlera 20. srpnja 1944. glavni je oslonac Spomen-muzeja njemačkog otpora u Berlinu. Modernizirana trajna izložba ponovo je otvorena uz nazočnost savezne kancelarke Angele Merkel.

Weiße Rose, Rote Kapelle, Kreisauer Kreis - to su neka imena organizacija koje su pružale otpor nacionalsocijalističkom teroru. Iza tih naziva kriju se ljudi iz svih mogućih slojeva. Tu su studenti i umjetnici, radnici i državni službenici, časnici i plemići, židovi i kršćani, Sinti i Romi. Njihovi motivi, koji su ih naveli da se unatoč životnoj opasnosti suprotstave Hitleru i njegovom terorističkom, nacističkom režimu, bili su isto tako različiti, kako politički, tako vjerski i etički.

Na to je ovih dana podsjetila Angela Merkel u govoru održanom u berlinskom Spomen-muzeju njemačkog otpora (Berliner Gedenkstätte Deutscher Widerstand). Povod je bilo ponovno otvaranje trajne izložbe pred nekoliko stotina gostiju, među kojima su bili i preživjeli sudionici tih događaja kao i obitelji žrtava.

Grof von Stauffenberg i atentat od 20. srpnja 1944.

Grof von Stauffenberg i atentat od 20. srpnja 1944.

Zgrada u kojoj je smješten muzej je iz carskog doba. Bila je sjedište visokorangiranih časnika mornarice i pješaštva. U njezinim uredima su kovani planovi za operaciju "Walküre" (atentat na Hitlera). Službeno je to prikazano kao izrada scenarija za potčinjavanje neposlušnih prinudnih radnika i osiguravanje unutarnjeg reda i mira. No "Walküre" je zapravo bila kamuflaža, kojom su urotnici, okupljeni oko Clausa Schenka grofa von Stauffenberga, prikrivali dugo pripremani državni udar. Adolf Hitler je preživio atentat, koji je 20. srpnja 1944. u Hitlerovom sjedištu "Wolfsschanze" (Vučja jazbina) izveo von Stauffenberg. Nekoliko sati kasnije su organizatori atentata, koji je trebao rezultirati padom nacističkog režima, strijeljani.

Kancelarka ukazala na simboliku

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u svom govoru tematizirala simboliku tog mjesta. Na ovakvim povijesnim mjestima čovjek se osjeća konfrontiran s prošlošću, ali bez gubitka sadašnjosti", izjavila je kancelarka i dodala: "Ovakva mjesta su predodređena da izoštre osjetila i da ne bude više pomicanja u smjeru provalije". Iako je Memorijalni centar njemačkog otpora usko povezan s atentatorima od 20. srpnja 1944., izložba iz dobrih razloga nadilazi Stauffenberga i njegovu grupu otpora", istakla je Angela Merkel.

Sadržajno se malo toga promijenilo ali izložba i prezentacija je prilagođena potrebama 21. stoljeća i zahtjevima današnjih posjetitelja muzeja. Ostale su crno-bijele fotografije i ploče s tekstovima, a postavljeni su monitori na zidu, kompjutori s ekranima na dodir, kao i mnogobrojni dokumenti sa slikom i tonom. Povijest njemačkog otpora od 1933. do 1945. sada je konačno na povijesnom mjestu i obuhvaćena je multimedijalno. U 18 tematskih blokova proteže se panorama otpora. Ona posjetitelju posreduje dojam da je u 12 godina nacističke vladavine, pored milijuna počinilaca zločina i sudionika, postojala i jedna "druga i drugačija Njemačka", kako je rekla kancelarka Merkel. Njoj je pripala čast da kao prva pogleda trajnu izložbu njemačkog otpora Hitlerovom režimu.

Pokret otpora Weiße Rose

Pokret otpora "Weiße Rose"

Panorama otpora

U sobi broj 11 minuciozno je prikazan neuspjeli atentat na Hitlera, izvršen 20. srpnja 1944. U 16 sati počinje operacija "Walküre". Posjetitelju se daje dojam koji su na početku imali i atentatori: da bi atentat i svrgavanje režima moglo uspjeti. Viješću da je Hitler preživio eksploziju bombe situacija postaje sve konfuznija. Državni udar propada.

U skupini urotnika je i šef Glavnog stožera Ludwig Beck. Njegov pokušaj da nakon neuspjelog atentata sam sebi oduzme život, propada. Poslije je strijeljan u sobi, u kojoj su dokumentirani odlučujući sati neuspjelog atentata. Nije moguće prikazati više povijesti niti izabrati autentičnije mjesto za to. Investicija od četiri milijuna eura je dobro uložen novac. Sredstva su stigla iz vladinog ureda državne ministrice za kulturu i medije kao i od prihoda od berlinske Pokrajinske lutrije. Za moderni koncept izložbe zaslužna je arhitektica Ursula Wilms. Ona je kreirala "topografiju terora". Zgrada s Gestapovim ćelijama za mučenje udaljena je samo nekoliko kilometara od Spomen-muzeja njemačkom otporu.

Preporuka uredništva