1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izgubljeni brat - priča o tursko-sirijskim odnosima

U odnosima Između Turske i Sirije vlada ledeno doba. Njihovom zagrijavanju sigurno nije pridonio incident s rušenjem turskog zrakoplova od strane sirijskih snaga. Pritom su ove dvije nacije dugo imale jako dobre odnose.

Još početkom 2011. godine je turski premijer Erdogan pričao o "tursko-sirijskom bratstvu". Od tog "bratskog odnosa" danas nije ostalo ništa. Već godinu dana sirijske snage se bore protiv pobunjenika, protiv oporbenih snaga. Turska je u početku htjela biti posrednik u tom sukobu, ali se sirijski režim na tu ponudu oglušio. Nakon toga su obje države prognale diplomate one druge zemlje.

Prosvjedi pristaša Asada u Turskoj

Prosvjedi pristaša Asada u Turskoj

Zapravo su sudbine Turske i Sirije dugo vremena bile povezane. Stoljećima je Sirija bila dio Turskog carstva. Turci su vladali čitavim dijelom tog svijeta, pa čak i dijelovima sjeverne Afrike. U Prvom svjetskom ratu se Otomansko carstvo raspalo i Arapi u Siriji više nisu bili pod turskom vlašću. Povijesno gledano, dakle, postoje brojne poveznice između Sirije i Turske, kaže stručnjak za Bliski istok Peter Philipp - no on ipak ne vidi neki dugoročni utjecaj toga: "Ne vjerujem da to utječe na današnju političku svakodnevnicu."

Zahlađivanje i zatopljavanje odnosa

Uvijek je iznova dolazilo do napetosti između Turske i Sirije. U vrijeme Hladnog rata Turska je pripadala taboru zapadnih sila, dok je Sirija imala dobre veze sa Sovjetskim Savezom. I danas je jedino uporište ruske mornarice u Sredozemlju smješteno u luci sirijskoga grada Tartusa.

Abdullah Öcalan

Abdullah Öcalan - kamen smutnje između Turske i Sirije

1990-ih godina je došlo i do jednog političkog prijepora: Sirija je ponudila Abullahu Öcalanu, vođi Radničke stranke Kurdistana (PKK), politički azil. Turska je zaprijetila ratom. Šef zabranjenog PKK-a Öcalan je morao napustiti Siriju i na kraju je završio u turskom zatvoru.

Nakon toga su se odnosi između Turske i Sirije ponovno znatno popravili: otvorena je granica, međusobno su si ukinuli vizni režim i trgovinska ograničenja na zajedničkoj granici.

Turska, koja je u zadnjih nekoliko desetljeća doživjela gospodarski procvat, bila je vrlo zainteresirana za širenje svojih trgovačkih puteva i veza, ukazuje njemački stručnjak za Bliski istok Peter Philipp. "Turska njeguje vrlo tijesne gospodarske veze s većinom bliskoistočnih zemalja. A Sirija joj je, kao susjeda, vrlo zanimljivo tržište." Osim toga, upućuje Philipp, važna joj je i kao tranzitna trasa za druge zemlje na istoku.

Razlike u vanjskoj politici

No, unatoč boljim odnosima, neka pitanja su i dalje ostala neriješena. Na primjer, pitanje obalne pokrajine Hatey. Spor oko nje traje već stotinu godina. Nakon vihora Prvog svjetskog rata, ta pokrajina je pripala Turskoj. I Kurdi koji nemaju vlastitu državu, a u obje zemlje su ugnjetavana manjina, često su razlog trzavica između Sirije i Turske.

Turska je, međutim, dugo godina svoju vanjsku politiku prema zemljama u regiji gradila na neutralnosti i dijalogu. Turska vlada je na primjer tako posredovala između Sirije i Izraela. "To se dugo vremena pozitivno odražavalo na odnose Ankare i Damaska", upućuje Peter Philipp. Sirijska vanjska politika se, pak, kaže on, ne može uspoređivati s turskom. Sirijci su, objašnajva, uvijek bili puno suzdržaniji u većim diplomatskim akcijama.

Do raskola između Turske i Sirije je došlo tek 2011. Turska vlada je morala odlučiti hoće li svog dugogodišnjeg "brata" Asada i dalje podržavati ili će se staviti na stranu oporbe za koju je Asad izdao naredbu da se uništi. Turska je napustila svoj kurs neutralnog promatrača i jasno se stavila na stranju oporbenjaka. Ona traži Asadovu ostavku, pruža sirijskim oporbenim snagama u pograničnom području utočište i primila je više od 30.000 izbjeglica. "Time je Turska definitivno prestala biti prijateljska susjeda Sirije", konstatira Peter Philipp.

Izbjeglice iz Sirije u Turskoj

Turska je primila više od 30.000 izbjeglica iz Sirije

Semih Idiz, stručnjak za vanjsku politiku liberalnog turskog lista Milliyet vjeruje da je Turska u međuvremenu zauzela drukčiju poziciju, nego što ju je imala prije nekoliko godina. "Stavljajući se na određenu stranu u velikim sukobima u regiji Turska je izgubila ulogu koju je prije imala", kaže Idiz u razgovoru za DW. I njezini odnosi prema Izraelu, Iranu i Iraku su se pogoršali, tvrdi on.

Nesagledive posljedice

Peter Philipp

Peter Philipp

Politički analitičar Peter Philipp, međutim, ipak ne smatra vjerojatnim da bi se Turska mogla vojno intervenirati u Siriji. On vjeruje da Turska želi ostati podalje od ovog rata, između ostalog da bi zaštitila sebe. Granica između Turske i Sirije je naime duga 900 kilometara. Rat u Siriji mogao bi destabilizirati velike dijelove Turske.

S druge pak strane, Philipp upozorava da bi zemlja poput Turske mogla "uletjeti" u sukob a da to i ne želi. I Turska i Sirija, upućuje, imaju jake jedinice. Turska je članica NATO-saveza a Sirija je u paktu s Irakom. Moglo bi tako doći do slučaja u kojem bi Turska mogla indirektno biti uvučena u sukob. A to bi imalo nesagledive posljedice za obje zemlje.

Preporuka uredništva