1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Izgradnja i krpanje od Beograda do Bara

Koridor 11 će povezivati Srbiju i Crnu Goru, a pruga Beograd-Bar će biti rekonstruirana. Tako je najavljeno. Pitali smo stručnjake da li su ovi poduhvati isplativi i gdje će se uopće pronaći novac za te investicije.

Pruga Beograd-Bar jedna je od najsporijih u Europi

Pruga Beograd-Bar jedna je od najsporijih u Europi

U selu Nepričava kod Lajkovca prošlog tjedna su počeli radovi na dijelu autoputa Beograd-južni Jadran, od Uba do Lajkovca. Put bi trebao povezivati Srbiju s Rumunjskom i Crnom Gorom, ali i s Italijom – preko Bara i Barija. Novac bi trebao stići iz republičkog budžeta, kredita i od prodaje Telekoma.

Treba li nekome autoput?

Stručnjaci međutim nisu suglasni da li se isplati graditi autoput prema Crnoj Gori. Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija kaže da ne postoji interes za takav autoput jer je on sezonskog karaktera. „Autoputevi se grade tamo gdje imate određenu naseljenost. Ne vidim razlog da od Beograda do Boljara postoji autoput – tu bi trebala biti dobra magistrala. Izgradnja autoputa je veoma skupa jer se radi o teškom terenu“, smatra Bušatlija i objašnjava da je prijevoz robe prugom mnogo jeftiniji.

„Autoput će imati sezonski karakter, jer ako sada imate željeznicu koja prevozi dva milijuna tona robe između Beograda i Bara, a zna se da barska luka nema veći kapacitet od ta dva milijuna, što će vam onda autoput!? Osim toga, ako postoji željeznica, autoput se neće koristiti jer je to skuplji način prijevoza, tako da je ovo jedna nepromišljena ideja koja je utoliko i neizvodljiva“, kaže Bušatlija za Deutsche Welle. Stručnjak za investicije Milan Kovačević je, međutim, suprotnog mišljenja. „Sve do Zlatibora imate vrlo veliku frekvenciju, čak na nekim dijelovima znatno veću od one na putu od Subotice do Grčke i Bugarske“, navodi Kovačević.

Glavna željeznička stanica u Beogradu

Glavna željeznička stanica u Beogradu

Najmlađa pruga SFRJ-a

Srbija i Crna Gora planiraju zajedno modernizirati prugu od Beograda do Bara, najmlađu prugu u bivšoj Jugoslaviji, koja nikada nije rekonstruirana i na čijim pojedinim dijelovima vlakovi voze brzinom manjom od 20 kilometara na sat. Prve procjene, koje je napravila talijanska kompanija Italfer u suradnji sa Prometnim institutom iz Beograda, pokazuju da će za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar biti potrebno oko 340 milijuna eura. Konačno istraživanje koje finacira talijanska vlada bi trebalo biti završeno do listopada.

Bušatlija kaže da je brojka nerealna jer je pruga Beograd-Bar dosta zapuštena i desetljećima se na njoj nije ništa radilo. On dodaje da bi 340 milijuna eura bilo dovoljno da je pruga u dobrom stanju i da je potrebno samo „krpanje“ i poboljšanje instalacija. „Ako misle osigurati prosječnu brzinu od 100 kilometara na sat, što se najavljuje, treba napraviti novu prugu“, siguran je Bušatlija. On ne vjeruje da je Italija zainteresirana za izgradnju pruge iz svojih interesa, kako se čuje i u javnosti, i da stoga lobira kod međunarodnih institucija da se osigura novac.

Milan Kovačević upozorava da bi što prije trebalo reorganizirati željeznicu, da neke pruge treba ukinuti jer su potpuno neisplative i da treba napraviti racionalizaciju u toj državnoj kompaniji. To je, prema njegovom mišljenju, uvjet da bi bilo kakva nova ulaganja i modernizacija bili isplativi.

"Moramo se bolje organizirati..."

Mahmut Bušatlija kaže i da Srbija nema novca za realizaciju tih projekata i da se ne može više komercijalno zaduživati za infrastrukturu. „Srbija neće moći osigurati novac sve dok ne shvati da nije zadatak države da ona bude vlasnik kompletne infrastrukture, već da osigura uvjete za javno-privatno partnerstvo, odnosno da u infrastrukturne projekte uđe privatni kapital.“

Milan Kovačević, pak, tvrdi da će Srbija, što će se više približavati Europskoj uniji, da će dio novca osigurati preko te organizacije i dodaje da je EU zainteresirana da Srbija ima dobru infrastrukturu i da bude što bolje povezana. „Međutim, i to što možemo dobiti, mi ne znamo iskoristiti. Ima mnogo primjera gdje novac EU-a nije iskorišten jer se nismo dobro pripremili. Da bismo dobijali novac, trebamo biti mnogo bolje organizirani“, rekao je Kovačević.

Srbija, prema Master planu koji je Vlada nedavno usvojila, planira u slijedećih petnaest godina u razvoj infrastrukture investirati oko 22 milijarde eura.

Autorica: Vesna Rajković, Beograd

Odg. ur.: Željka Telišman

Preporuka uredništva