1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izborno krojenje Hrvatske

Na prosvjedima se traže novi izbori. Ali dok se vode političke polemike kada bi bilo najsvrsishodnije njihovo održavanje, dio nevladinih udruga upozorava da neke temeljne pretpostavke za njihovu provedbu nisu ispunjene.

Birač ubacuje glasački listić u izbornu kutiju

Da li svi glasovi imaju jednaku težinu?

Trebaju li se parlamentarni izbori održati u najhitnijem mogućem roku ili ipak treba najprije dovršiti pregovore s Europskom unijom ili pak sve odgoditi do kasne jeseni – postalo je glavno političko pitanje u Hrvatskoj. O tome će biti govora na današnjem (10.3.) sastanku vladajuće koalicije te Hrvatske stranke prava i HDSSB-a, a od sutra i na stranačkim konzultacijama predsjednika Ive Josipovića s čelnicima svih parlamentarnih stranaka. No, nevladina udruga GONG, Građani organizirano nadgledaju izbore, podsjeća da Vlada najkasnije do 11. ožujka mora donijeti izmjene izbornog zakona o teritorijalnoj podjeli Hrvatske, jer će inače prekršiti pravilo zabrane mijenjanja zakona u izbornoj godini.

Ustavno je sud, podsjetimo, još u prosincu prošle godine zaključio kako je na zadnjim parlamentarnim izborima bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama, što je za posljedicu donijelo nejednaku težinu biračkoga glasa. Ustavni sud je tada dao preporuku Saboru da to ispravi najkasnije godinu dana prije izbora, odnosno do 11. ožujka 2011. Upozorili su na velike nesrazmjere u broju birača po izbornim jedinicama, npr. u IX., koja obuhvaća Zadarsku, Šibensku i Ličko-senjsku županiju ima 428 tisuća upisanih birača, a u IV., u sjevernom dijelu Slavonije, gotovo sto tisuća manje, odnosno 335 tisuća.

Protesti građana u Zagrebu

Građani traže skore izbore

Otvorene stranačke liste

Profesor Ivo Banac smatra kako se trebalo razmisliti i o nuđenju građanima tzv. otvorenih lista „jer bi mogli iz tog popisa, ponuđenog, birati jednog ili dva ili tri i na taj način utjecati na odluke političkih stranaka, koje su danas potpuno u rukama vrhovnog vodstva stranke. I to je jedna vrsta autokracije.“

I analitičari i stranački ljudi suglasni su kako je glavni preduvjet za pravičnije krojenje izbornih jedinica popis stanovništva. On se provodi u travnju, pa je evidentno kako se ni za predstojeće parlamentarne izbore, neovisno o toliko spominjanom datumu, neće stvarno voditi računa o broju građana u pojedinim izbornim jedinicama kao ni i popisu birača.

Što se još mijenja?

Bez popisa stanovništva teško da će se srediti i popisi birača, na što se, također, godinama upozorava. Zbog toga je i moglo biti sumnji u regularnost izbora jer su, sjetimo se, glasale i „mrtve duše“.

Ministarstvo uprave, ističe Dragan Zelić iz GONG-a, pri izradi izmjena izbornog zakonodavstva nije konzultiralo ne-vladine udruge, koje se bave tom problematikom, kao ni stručnjake s toga područja. Zelić uz to podsjeća i da je GONG podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, što se tiču ostvarivanja dopunskog biračkog prava nacionalnih manjina.

Sabor

Borba za mjesta u Saboru povezana je s izgledom izbornih jedinica

Jer se, ističu, navedenim izmjenama nacionalne manjine stavljaju u neravnopravan položaj - manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto imaju dopunsko biračko pravo, a manjine koje sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika nemaju to pravo. No, srpska manjina, odnosno njihovi politički predstavnici kroz SDSS, dobili su pravo da budu gotovo jedini politički predstavnici te manjine u Saboru.

Izmjene izbornih pravila dosad su, inače, vidjeli jedino u HDZ-u. I kako se saznaje, za njih kao vjerojatno ni za ostale stranke neće biti sporno da se prvi rezultati parlamentarnih izbora saznaju odmah po zatvaranju birališta, na što se dosad čekala kasna večer. No, vjerojatno će biti puno sporenja o izmjenama Zakona o izbornim jedinicama.

Već se čuju prijedlozi kako bi prihvatljivo rješenje moglo biti da se problem prevelikog odstupanja broja birača po izbornim jedinicama riješi na način da se ne zadire u granice dosadašnjih izbornih jedinica, nego da se naprosto poveća broj mandata u izbornim jedinicama što imaju više birača. Za HDZ je, kako se čuje, to potpuno neprihvatljivo, dok SDP smatra da bi u tom zakonu trebalo propisati da se odluku o tome koliko bi se biralo zastupnika u kojoj izbornoj jedinici donosi tek kad se napravi popis stanovništva.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva