1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u vrijeme terorizma

8. lipnja 2017

Poslije Francuske i u Velikoj Britaniji se izbori održavaju u sjeni terorističkog napada. No, i izlazak Velike Britanije iz Europske unije bi mogao biti tema koja će izbore učiniti napetim.

https://p.dw.com/p/2eJhL
Großbritannien Parlamentswahl
Foto: Reuters/T. Melville

Madrid, Pariz, a sada i London: nije novo da demokratski i slobodni izbori postaju meta terorizma. U Madridu su 2004. godine napadnuti prigradski vlakovi – ubijene su 192 osobe, a sve se to dogodilo samo nekoliko dana prije izbora. I prije nekoliko tjedana je – neposredno pred održavanje izbora u Francuskoj – na bulevaru Champs-Élysée došlo do pucnjave.

Izvršen je i napad na čuvenom londonskom mostu na Temzi, koji predstavlja jedan od zaštitnih znakova Velike Britanije, zemlje u kojoj trenutno nema jedinstva. Nekoliko dana pred održavanje prijevremenih izbora jedno vozilo se zaletjelo među pješake – i opet su ginuli ljudi. To je drugi napad u samo nekoliko tjedana, a izlazak iz Europske unije, predizborna kampanja, podjele u zemlji, sve to kao da je zaboravljeno. Zemlja je šokirana, a stranke su se dogovorile da bar na nacionalnoj razini privremeno obustave predizbornu kampanju.

Teror nikome ne koristi

Možda je tako i bolje. Jer, i već poslije napada u Manchesteru mnogi su ostavili loš dojam kada je riječ o pitanjima unutarnje sigurnosti. „Vođe velikih stranaka su se pokazale u lošem svjetlu", kaže za DW politolog Anthony Glees sa Sveučilišta u Buckinghamu. Posljednji teroristički napad u Londonu je još i pojačao kontroverze oko dvoje političara.

Premijerka Theresa May je u nedjelju, poslije napada u Londonu, pokazala odlučnost i odmah iznijela plan o borbi protiv terorizma. Kao predsjednica vlade ona u osnovi može više profitirati od unutarnjopolitičkih tema, jer ima mogućnost izravno pokazati što zna.

Parlamentswahlen in Großbritannien Theresa May
Theresa MayFoto: Picture alliance/dpa/S. Rousseau/Pool PA

No, unutarnjopolitička ekspertiza bi je dovela u nezgodnu situaciju, jer ona ima svoj udio u propustima na području unutarnje sigurnosti koji su počinjeni tijekom posljednjih godina. „Znamo da u Velikoj Britaniji ima oko 23.000 ljudi osumnjičenih da su džihadisti", kaže politolog Glees, „ali ne možemo ih kontrolirati jer je Theresa May kao ministrica unutarnjih poslova 2010. ukinula te kontrole."

„Politika je nemoćna"

Ni izazivač iz redova lijevo-liberalnih Laburista, Jeremy Corbyn, nije pokazao preveliku spretnost poslije napada. On je i pored dogovorene pauze u predizbornoj kampanji zatražio od premijerke Therese May da podnese ostavku. „Laburisti s Jeremyjem Corbynom koji je, kao što je poznato, bio simpatizer IRA-e, u predizbornoj kampanji ne samo što su se suprotstavili mogućnosti da policija puca, već su bili i za pregovore s teroristima", objašnjava Glees. A poslije atentata na pop-koncertu u Manchesteru on je ipak obećao da će, ako pobijedi na izborima, „na ulicama biti više policajaca".

Unutarnja podijeljenost je novi lajtmotiv Ujedinjenog Kraljevstva: „Politika je nemoćna, jer je Velika Britanija u vrlo teškoj situaciji", kaže Glees: „Prošle godine smo glasovali za Brexit, a da nam nijedan političar ne kaže što to zapravo znači." Zemlja se, kaže Glees, nalazi u konstantnom kriznom stanju, političkom začaranom krugu: „Zbog toga nas je lakše napasti."

Parlamentswahlen in Großbritannien Jeremy Corbyn
Jeremy CorbynFoto: Picture alliance/AP Photo/S. Rousseau/ Pool Photo

Bez obzira na to kakav je stav Britanaca o terorizmu ili članstvu u EU-u, zemlja odlučuje i o tome kako će izgledati za nekoliko godina. Vodi se i rasprava o stremljenju Škota ka neovisnosti, kao i o budućnosti Nacionalne zdravstvene službe NHS, institucije koja je Britancima sveta.

Pravi rad tek počinje

„Britanci su trezveni", poručuje Glees. I kaže da demokracija ni izdaleka nije tako ranjiva kako to u svjetlu terorističkih napada nekima možda izgleda. U Francuskoj je Marine Le Pen nedavno izgubila. Njezina politika straha i slika užasa nije uspjela suzbiti proeuropsku kampanju mladog Macrona, čija se novoosnovana stranka sasvim prikladno zove: „Naprijed!"

I u Španjolskoj je konzervativna Narodna stranka 2004. izgubila na izborima ne samo zato što je njezina unutarnja politika izazvala nezadovoljstvo, već i zato što je za napad optužila baskijsku terorističku skupinu ETA-u. Ta optužba je samo stvorila u narodu raspoloženje protiv vlade. U Velikoj Britaniji su se stranke dogovorile da se do izbora suzdrže od političkih dvoboja. A kako god izgledao rezultat izbora, jedno je jasno: pravi rad tek počinje.

M. Koschyk/A. Noll