1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Izbori u Turskoj – zemlja na prekretnici

Turci danas glasuju za novi saziv parlamenta. Vladajuća stranka islamske orijentacije veliki je favorit izbora koji bi trebali donijeti rasplet političke krize te ublažiti zaoštrene odnose između vlade i sekularista.

default

Premijer Erdogan računa s apsolutnom većinom.

«Rezultat izbora bit će težak ispit za našu demokraciju», napisao je jučer visokotiražni dnevnik «Hurriyet». Nepoznanica prijevremenih izbora je kakav će rezulat ostvariti vladajuća Stranka pravde i napretka (AKP) i kakvim će manevarskim prostorom raspolagati premijer Recep Tayyip Erdogan. Predsjednik vlade je nekoliko dana prije izbora najavio da će odbiti formirati koaliciju te se povući iz politike, ako AKP ne dobije dovoljno glasova da može vladati samostalno, kako je to bilo nakon izbora 2002.

Odlučuju svjetonazori, a ne politički programi

«Objasnili smo biračima u cijeloj zemlji važnost stabilnosti vlade i važnost da je očuvamo barem još jedan mandat», izjavio je minsitar vanjskih poslova Abdullah Gül. Agencija France presse piše da je Gül time kod birača zaigrao na kartu straha od nestabilnih koalicija. Prema zadnjim anketama, AKP bi mogao dobiti od 40 do čak 47 posto glasova, što bi stranci donijelo 300 od 550 mjesta u parlamentu odnosno više nego apsolutnu većinu.

AKP, koja je nastala 2001. na ostavštini proislamističke stranke, tvrdi da ne želi islamizirati državu, ali su prema njoj krajnje nepovjerljivi sekularni krugovi Turske koji zagovaraju strogu podjelu između crkve i države. Upravo su te strukture koje brane laička načela moderne turske države izazvale krizu u zemlji s 99 posto muslimanskog stanovništva. One su se, naime, suprotstavile nastojanjima AKP-a da za budućeg predsjednika nametne svog kandidata Abdullaha Güla.

Prijevremeni izbori spriječili državni udar?

Pritom je vrlo utjecajna turska vojska, koja je od 60-ih godina naovamo već srušila četiri vlade, zaprijetila upozorenjem protiv svakog dovođenja u pitanje sekularnih načela. Kriza oko izbora predsjednika konačno je navela premijera Erdogana da raspiše izbore prije ranije predviđenog roka u studenome, kako bi izvukao zemlju iz političke slijepe ulice i spriječio državni udar.

Međutim, izbori možda i neće riješiti krizu, smatraju neki politički analitičari. Novi parlament trebao bi zapravo brzo imenovati novog predsjednika, jer je mandat Ahmedu Necdetu Sezeru istekao 16. svibnja, a nije sigurno da će AKP pristati na kompromisnog kandidata. No, bez ozbira na ishod izbora u parlament bi trebala ući još jedna oprobena stranka, Stranka nacionalističke akcije (MHP). Ona nije imala svojih zastupnika u parlamentu zadnjih pet godina, a doživjela je procvat zbog frustriranosti Turaka novim prijetnjama kurdske pobune.

Procvat nacionalizma zbog odbojnosti Europe

Nacionalisti su iskoristili i skepticizam koji vlada u zemlji oko turske kandidature za ulazak u Europsku uniju. Turska ima status kandidata za članstvo i vodi pregovore s Bruxellesom, ali bez navođenja ikakvih rokova. Nacionalnisti k tome podupiru planove o vojnoj intervenciji turske vojske na sjeveru Iraka, kako bi se iskorijenila uporišta kurdskih pobunjenika iz Turske koji su ondje našli utočište i primaju od iračkih Kurda pomoć u naoružanju.

U parlament će ući i tradicionalna oporbena Republikanska nacionalna stranka (CHP, socijaldemokrati), koja brani sekularnu tursku državu. Prema anketama, mandate bi mogli osvojiti i «neovisni kandidati», koji su se odlučili natjecati upravo pod tim nazivom, a uistinu dolaze iz prokurdskih stanaka. Prema izbornom zakonu, kao «nezavisni» oni ne podliježu izbornom pragu od 10 posto glasova potrebnih stranci da uđe u parlament. Od 71 milijuna Turaka pravo glasa ima 42,5 milijuna. Prve se procjene očekuju oko 20:00 sati.