1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori u Srbiji: kome pet, a kome 50 posto?

Parlamentarni izbori u Srbiji bit će održani 24. travnja. Što će biti najvažnije teme tijekom izborne kampanje, kakav je trenutni rejting stranaka i kako bi mogla izgledati vlada kada budu prebrojani glasovi?

Srbiju očekuju izvanredni parlamentarni izbori, treći u protekle četiri godine. Na prvi pogled nije bilo nekog posebnog razloga za raspisivanje izbora, jer vladajuća koalicija ima više nego komotnu skupštinsku većinu, a isto tako nema ni nekog posebnog socijalnog pritiska. Međutim, vlada na čijem čelu je premijer Aleksandar Vučić odlučila je skratiti mandat, a nakon najave izbora moglo se čuti da je razlog želja da se praktički kapitalizira još uvijek visoki rejting vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). Vlada je u svom obrazloženju odluke da zatraži nove izbore navela da je "za osiguranje europskog životnog standarda i utvrđivanje jasnog i nedvosmislenog puta naše zemlje u budućnost potrebna nova snaga ujedinjene Srbije s jasnim mandatom da se reforme završe i da omoguće našoj državi da bude na ulaznim vratima europske obitelji naroda."

Natjerani na izbore?

U svakom slučaju ima istine u procjenama da je SNS dosegao neki svoj maksimum popularnosti i da je, s obzirom kakve sve još nepopularne poteze mora povući, logično pretpostaviti da joj rejting u idućem periodu može ići samo nizbrdo. Neven Cvetićanin iz Instituta društvenih nauka smatra da "SNS svakako kao stranka na vlasti ima neku početnu prednost, ali da će rezultat izbora ovisiti o dosta faktora. Jedan faktor je vanjskopolitički i vidjet ćemo kako će se vlasti izboriti sa zahtjevima da se Vojislav Šešelj vrati u Haag, što će se događati bukvalno usred predizborne kampanje."

Fotografija iz 2004. - Tomislav Nikolić (sa Šešeljom na majici) i Aleksandar Vučić na stranačkom kongresu

Fotografija iz 2004. - Tomislav Nikolić (sa Šešeljom na majici) i Aleksandar Vučić na stranačkom kongresu

Neven Cvetićanin ocjenjuje da će glavne teme izbora ipak biti ekonomija i poboljšanje životnog standarda, dok će pitanje za ili protiv Europe i NATO-a ipak ostati u drugom planu. Srbijanska vlada je u gospodarskom smislu započela opsežan proces reformi i jedan od prvih zadataka jest smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Međutim, s tim poslom se kasni. Moglo bi se reći da je zbog izbora vlada Aleksandra Vučića dobila time out i da međunarodne financijske institucije trenutno neće inzistirati na poštivanju rokova.

Novinar Slobodan Stupar ističe da je zbog svega toga premijer praktički bio natjeran na izbore: "Premijer Vučić bi, prema nekim procjenama, u kratkom roku morao otpustiti nekih 28.000 radnika, a to se ne radi prije izbora, nego poslije izbora. Pošto je pritisnut rokovima, on je to stalno prolongirao, jer se naravno boji socijalne bijede, nemira i tako dalje. Isto tako, i pred prošle izbore nije govorio da će smanjiti plaće i mirovine, ali je to odmah učinio čim su se završili izbori."

Desnica bez mnogo utjecaja

Dužnosnici naprednjaka su već trijumfalno izjavljivali da će se na ovim izborima svi boriti za izborni prag od pet posto, a da se SNS bori da osvoji 50 posto glasova birača. Neven Cvetićanin kaže da, prema nekim istraživanjima u koja je on imao uvid, SNS ima nešto preko 40 posto glasova, a da bi se takve izjave mogle tumačiti kao podizanje ljestvice i dodatno mobiliziranje partijskih snaga. To na neki način otkriva taktiku kampanje naprednjaka, jer se pokušavaju mobilizirati stranački potencijali ne bi li se možda došlo i do brojke od preko 50 posto, što bi im omogućilo da samostalno formiraju vladu i da to građanima predstave kao nešto dobro, jer će se vlada brže formirati.

Procjene su da će ovoga puta nešto više stranaka i koalicija završiti u parlamentu. Očekuje se da će ovoga puta izborni prag prijeći koalicija Demokratska stranka Srbije (DSS) i Dveri, kao i Srpska radikalna stranka. To će značiti i veću nazočnost desnice u parlamentu, koja je prilično antieuropski i anti-NATO nastrojena. Koliko to može utjecati na promjenu vanjskopolitičkog kursa vlade?

Slobodan Stupar smatra da se Vučić sada vrlo jasno izjašnjava kao proeuropski političar i da će on za tu politiku imati samo dva iskrena partnera, a to su koalicija Socijaldemokratska stranka (SDS) i Liberalno-demokratska partija (LDP), kao i Demokratska stranka (DS). Međutim, oni su najviše stradali za vrijeme Vučićeve vladavine i teško je očekivati da će ga podržati.

"Ali, sve je moguće i čini mi se da sada na klupi za rezervne igrače sjede SDS Borisa Tadića i LDP Čedomira Jovanovića. Što se tiče desnice, ona će sada u parlamentu imati priliku nastupati, izlagati svoje stavove, ali mislim da neće imati nekog bitnijeg utjecaja na osnovni kurs zemlje, a to je članstvo u EU-u, a vjerojatno i članstvo u NATO-u", kaže Stupar.

Još jedna nedemokratska kampanja?

Neven Cvetićanin ocjenjuje da će veća nazočnosti desnice u parlamentu na neki način omogućiti Aleksandru Vučiću, ukoliko on naravno ponovo formira vladu, da nešto lakše balansira u vanjskopolitičkom smislu: "On će imati dva pola u parlamentu - jedan proeuropski i drugi nacionalni i euroskeptični. Dakle, to neće biti neka otvorena suradnja, već bi se ta dva pola iskoristila za nastavak tog nekog srednjeg puta koji je bio pozicija i svih onih koji su i ranije vladali Srbijom u proteklih desetak godina."

"Mislim da se u predstojećoj kampanji Aleksandar Vučić neće libiti koristiti sva sredstva kako bi ostvario željeni rezultat", napominje Slobodan Stupar: "Ovi iz Europe će se praviti da ništa nisu vidjeli, oporba će biti demonizirana i ona nema nikakve šanse na ravnopravan tretman u medijima."

Stalno tijelo oporbenih stranaka i pokreta (STOP) je, inače, već upozorilo na neregularnost pripremnih izbornih radnji.