1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

izbori u Saskoj i Brandenburgu

Ove nedjelje savezne pokrajine Brandenburg i Saska biraju sastav novih pokrajinskih parlamenata. Nimalo ne iznenađuje da te izbore vladajuća stranka Schroederovih socijaldemokrata išcekuje sa strepnjom s obzirom na rezultate prethodnih izbora u drugim pokrajinama - reforme socijalnog sustava i tržišta rada koštaju, naime, glasova. Osim toga, moglo bi se dogoditi da od nezadovoljstva gradana profitiraju ekstremno desne stranke.

hoće li izbori potvrditi uzlet desnog ekstremizma?

hoće li izbori potvrditi uzlet desnog ekstremizma?


Na predstojećim zemaljskim izborima u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Brandenburgu i Saskoj socijaldemokrati kancelara Gerharda Schroedera mogli bi doživjeti vrlo neugodno razbuđivanje. Istočnonjemački birači odlučni su kazniti kancelarovu stranku zbog reformske politike. Protesti, koji se na istoku Njemačke održavaju svakog ponedjeljka, usmjereni su prije svega protiv najavljenog smanjivanja pomoći za nezaposlene koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju iduće godine. Na istoku zemlje je nezaposlenost više nego dvostruko veća od one na zapadu. U izbornoj trci u saskom Leipzigu Schroeder se morao stalno suočavati s glasnim protestima. Takvima je na jednom skupu bio poručio: "Ti tamo koji se deru i koji pokušavaju onemogućiti skupove demokratskih stranaka, koje očito huškaju desni radikali i PDS, ti ne štete samo kulturi demokracije, već i onima koji iz straha svakoga ponedjeljka izlaze na ulicu, nastojeći tako demokratski legitimnim putem artikulirtrati svoje brige.

Prema anketama, postotak glasova što će ih SPD izgubiti u Brandenburgu izražavat će se dvoznamenkastom brojkom. No ništa svjetlije se kancelarovoj stranci ne piše ni u Saskoj, u kojoj su socijaldemokrati još 1999. zabilježili svoj najlošiji rezultat na svim do tad održanim lokalnim izborima – osvojili su tada svega 11% glasova.

U Saskoj, od njezinog ponovnog utemeljenja 1990., uvjerljivom većinom vlada CDU. Saska se smatra najuspješnijom od novih saveznih zemalja – ona na saveznoj razini bilježi najveći gospodarski rast, a na predzadnjem je mjestu po zaduženosti.

Zbog toga dosadašnji predsjednik saske Vlade Georg Milbradt može neopterećeno odgovarati na napade svojih predizbornih suparnika, pa neskromno kaže: ”Da, imali smo uspjeha i zašto bi ih nijekao, uspjeha boljih od svih istočnih pokrajina. Djelomično boljih čak i od onih na zapadu.”

Dresden, glavni saski grad, postao je u posljednjih nekoliko godina, uz izdašnu državnu pomoć vodeći grad mikroelektronike u Evropi. VW, BMW i Porsche su, također uz državnu pomoć u milijardama eura, ponovno oživjeli tradicionalnu sasku automobilsku industriju.

No CDU, koji je do sad sam vodio Sasku, nije sasvim siguran u ponovno osvajanje uvjerljive većine, a razlog tom strahu treba prije svega tražiti u trajno visokom postotku nezaposlenosrti, koji tjera vodu na mlin onim strankama što koriste nezadovoljstvo i gnjev birača. Socijalisti s krajnje ljevice, PDS primjerice, mogu računati na svaki peti glas.

Uz CDU, SPD i PDS, izborni bi prag za ulazak u pokrajinski parlament Saske, kao i Brandenburga, mogli prijeći još i Zeleni i FDP. A na desnoj strani političkog spektra u obje pokrajine postoji jedan novum – podjela posla među radikalima. U Saskoj na izbore izlazi samo NPD i mogao bi lako doseći i 9% glasova birača, dok DVU računa na siguran ponovni ulazak u brandenburški parlament.

No u Brandenburgu bi ozbiljna katastrtofa za demokratske snage mogla nastupiti slabim odazivom birača. Već na proteklim izborima 1999. godine on je iznosio samo 54%. Iskustvo govori kako od toga korist imaju male stranke, među njima dakako i one radikalne.

  • Datum 17.09.2004
  • Autor Bernd Graessler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZIk
  • Datum 17.09.2004
  • Autor Bernd Graessler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZIk