1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori u njemačkoj metropoli

Dva i pol milijuna građana Berlina biraju skupštinu grada-pokrajine. Tko će vladati glavnim gradom u idućih pet godina? Opet se strahuje od uspjeha AfD-a.

"Dit is Berlin" - "To je Berlin", uzdišu - na berlinskom slengu - domoroci, doseljenici i turisti, kada dožive neugodnu scenu u Berlinu ili iz nekog drugog razloga posumnjaju u ovaj grad. Ova rečenica je mantra za smirenje. Kada je javni promet u kaosu, kada svakojaka gradilišta na iskušenje stavljaju strpljenje građana ili kad čekate mjesecima da dobijete termin da prijavite auto, onda kao stanovnik glavnoga grada Njemačke shvatite koliko je on prenapregnut vlastitom dinamikom.

Trenutno se najviše diskutira o dvije teme: Grob za milijarde eura. Još uvijek se ne zna kada će biti otvorena nova zračna luka. Druga tema koja diže prašinu je stanje u kojem se nalaze škole. Eksplodirao je broj djece u pojedinim naseljima u gradu do te mjere da se moraju podučavati u kontejnerima. U drugim školama prokišnjava krov ili curi voda u učionice. Tako da je škola za mlađe generacije koje odrastaju u Berlinu trauma, koja im se urezala u sjećanje.

Na putu prema svjetskom gradu

Ali da budemo iskreni: gradovi koji navodno dobro funkcioniraju poput Münchena, Frankfurta, Pariza ili Londona se ne mogu uspoređivati s Berlinom. Jedva da postoji neki drugi grad s tako vidljivim ranama i povrijeđenim dušama kao Berlin. Najprije je to bila svjetska metropola, potom porušen, da bi onda bio desetljećima podijeljen i zona Hladnog rata. Nakon 1989. je Berlin, pa i njegova uprava, bio svojevrstan eksperiment srastanja njemačkog Istoka i Zapada.

Sada, nakon dugog mamurluka koji je uslijedio rušenjem Zida i histeričnog Berlin-hypea, ovaj grad je ponovo na putu da se vrati u svjetsku ligu. Svake godine se broj njegovih stanovnika povećava za 40.000. To je veliki izazov za infrastrukturu ovoga grada s obzirom da posljedice podjele u građevinskom smislu još nisu potpuno nadvladane. Sjedište vlade, turistička Meka, glavni grad seksa i zabava, magnet za otvaranje tvrtki i pokretanje biznisa su samo neki od naziva, kojima se opisuje život grada. Poneki građanin ovoga grada je u stresu i pita se gdje je on u tom novom svijetu.

Građevinske dizalice iznad Berlina

Berlin je i veliko gradilište

Vječito gradilište

Poznata izreka bivšega gradonačelnika Klausa Wowereita da je Berlin "siromašan ali seksi" točna je samo djelomice. Ekonomski rast je u odnosu na njemački prosjek pristojan, broj nezaposlenih bi mogao pasti ispod granice od 10 posto, a prihodi od poreza su veliki. Pa ipak Berlin financijski i dalje pomažu druge, bogatije pokrajine. A 60 milijardi eura duga još nije otplaćeno.

Onaj tko baci pogled preko berlinskih krovova, vidjet će puno kranova. To je godinama tako. U Berlinu se gradi i gradi. U međuvremenu su nastali ili nastaju novi neboderi. Gradonačelnik Berlina Michael Müller (SPD), koji želi zadržati ovu funkciju je kratko pred izbore predložio poseban porez za strane investitore s ciljem da ne dozvoli da špekulacije nekretninama izmaknu kontroli.

Izborne prognoze: SPD vodi

U svom tom šarenilu ne čudi da su stranačke preferencije u gradu-pokrajini Berlinu podijeljene kao ni u jednoj drugoj saveznoj zemlji. SPD je jedina stranka koja u anketama trenutno bilježi više od 20 posto glasova. CDU, Zeleni i AfD su odmah iza i istraživanja javnog mnijenja im daju gotovo podjednak broj glasova. Pri tome je sigurno da je CDU na drugom mjestu iza SPD-a.

Michael Müller

Gradonačelnik Michael Müller (SPD) nada se ponovnom uspjehu

Političke teme, o kojima se govori na saveznoj razini, na izborima u Berlinu imaju drugorazrednu ulogu. Konačno, dovoljno je tema koje se izravno tiču građana i o kojima bi se trebalo glasovati. Pri tome je nezadovoljstvo u Berlinu tradicionalno veliko. To se pokazalo i prije ovih izbora. Michaela Müllera većina neće birati direktnim glasovanjem. Većina građana je isto tako nezadovoljna Senatom - berlinskom pokrajinskom vladom. Mnogi su više očekivali od velike koalicije, sastavljene od dvije velike stranke SPD-a i CDU-a.

51-godišnji gradonačelnik želi nastaviti vladati u Berlinu. Javno se izjasnio za koaliciju njegovog SPD-a sa Zelenima. Ali rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da s tim neće moći računati. Razlog je AfD, koji je pokvario stare odnose kada se radi o formiranju većine u parlamentu. Stoga se govori o koaliciji tri stranke: SPD-a, Zelenih i Ljevice kao najvjerojatnijoj opciji. Ali još ništa nije odlučeno. Može li CDU ipak izaći kao najjača snaga na izborima u Berlinu? U kolovozu su CDU i SPD, prema rezultatima koje su prikupili pojedini Instituti za istraživanje javnog mnijenja, pokazali da se radi o mrtvoj utrci. Kako bi trebala izgledati vladajuća koalicija? Jedno je sigurno: Bit će dovoljno građana Berlina koji se uzbuđuju zbog rezultata izbora. Što je za građane Berlina tipično.

Preporuka uredništva