1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori na ruski način

U 14 ruskih regija građani će u nedelju birati zastupnike za parlamente. Na izbore su pozvani i stanovnici Krima, isto kao i Moskve i Sankt Peterburga. Birat će se i nekoliko guvernera i gradonačelnika.

Grigorij Melkonjanz iz „Golosa“, pokreta za zaštitu prava glasača, smatra da će najzanimljiviji biti izbori na lokalnoj razini. Tamo još postoji „izvjesna konkurencija“ među kandidatima. Od velikih federativnih subjekata, prema ocjenama stručnjaka, pažnju privlače regije Altaj, Jakutija, Murmansk i Pskov. Na izborima za guvernere tamo bi se moglo ići u drugi krug. Ipak, kampanja je prilično dosadna. „Nema novih, dobrih ideja. Televizijski dueli nisu privlačili veliku pažnju javnosti“, kaže Melkonjanz za DW.

Izbori na anektiranom Krimu

Po prvi put, po ruskom zakonu se održavaju izbori za lokalna općinska vijeća na Krimu. Novi vlastodršci, nakon aneksije poluotoka Krima, priključili su se stranci Kremlja „Jedinstvena Rusija“. Na osnovu izvještaja oni su učinili sve da izbori Moskvi daju jednako „dobar rezultat“ kao i „referendum“ za otcjepljenje Krima od Ukrajine u ožujku ove godine. Tada je navodno 96 posto glasova bilo za priključenje Rusiji. Tome je prethodila vojna invazija jedinica ruske vojske bez oznaka. Za nekoliko tjedana Krim, koji pripada Ukrajini, protiuustavno je anektiran od strane Rusije.

Grigory Melkonjants

Grigory Melkonjants

Kao i početkom godine, krimski Tatari će bojkotirati izbore. Refat Čubarov, predsjednik tatarske skupštine „Medžlis“, novinarima u Kijevu je objasnio da su krimski Tatari izloženi pritisku proruskih službi. Prijeti im se da će bojkot izbora imati utjecaja na dobijanje državne pomoći. Njemu ruske službe predbacuju da situaciju na Krimu želi da „destabilizirati“- Moskva mu je uvela petogodišnju zabranu dolaska na Krim.

Manipulacije već uoči izbora

S nepravilnostima na izborima računa Andrej Busin, šef interregionalnog Saveza birača. Ta nevladina organizacija pratila je predizbornu kampanju i ustanovila da Kremlj zloupotrebljava “administrativne resurse” kao što je pristup državnim medijima, kako bi ojačao svoju poziciju na lokalnoj razini. Tu politiku Moskva naročito sprovodi na Krimu. U ruskim medijima poziva se na veliko sudjelovanje na izborima, posebno na Krimu. Rezultati glasanja bi trebali pokazati kako je Krim čvrsto u ruskim rukama.

Neovisni promatrači kritički gledaju i na veliku kampanju za prijevremeno glasanje, što ruskim biračima omogućava da glasački listić ispune prije izbora. To otvara prostor za manipulaciju i lažiranje izbora.

Wladimir Putin

Vladimir Putin

Politički analitičar Dmitrij Oreškin iz inicijative „Građani-promatrači” naglašava da je Kremlj na ovim izborima promijenio taktiku. Mogućnosti za manipulaciju nema samo na dan izbora i prilikom prebrojavanja glasova, već mnogo ranije. Tako su samo mjesec dana prije početka predizborne kampanje izmenjeni uvjeti za sudjelovanje kandidata na izborima. Stranke koje do sada nisu bile zastupljene u parlamentima, za predaju svojih lista morale su sakupiti potpise najmanje tri posto glasača u svom izbornom okrugu. Na taj način je postavljena prepreka kako bi se kritičarima Kremlja onemogućio put k parlamentu.

Selekcija kandidata

Zbog selekcije kandidata prilikom registracije u Sankt Peterburgu je otpalo više od polovice, od 265 kandidata stranke "Građanska platforma", ruskog milijardera Mihaila Prohorova, koji je na posljednjim predsjedničkim izborima bio Putinov protiukandidat. Slična sudbina zadesila je i druge stranke, kao što su "Pravedna Rusija", komunisti ili stranka "RPR-Parnas". Ona je bila jedna od glavnih pokretačkih snaga prosvjeda protiv Putina nakon predsjedničkih izbora 2012. godine.

Dmitrij Oreschkin

Dmitrij Oreškin

Busin ukazuje i na to da u nekim moskovskim općinama čak ni kandidati "Jedinstvene Rusije" nisu došli na izborne liste. Andrej Babuškin iz oporbene "Jabloko" stranke tako je postao favorit u svom izbornom okrugu. Isto važi i za Iliju Sviridiva iz stranke "Pravedna Rusija", kao i za Leonida Zjuganova, unuka ruskog komunističkog lidera, Genadija Zjuganova. Vlast na taj način samo želi stvoriti privid postojanja političke alternative Kremlju. Od 45 mjesta u moskovkom gradskom vijeću, četiri do šest bi mogli dobiti kandidati oporbe. "Moskovska Duma tako bi ostala pod kontrolom Kremlja", objašnjava Busin.

Najveći problem na ovim izborima, slažu se analitičari, bit će slaba izlaznost. U Moskvi na glasanje vjerojatno neće izaći više od 25 posto birača. Pobjednik s više od 50 posto osvojenih glasova imat će slabo uporište u glasačkom tijelu, jer računica je jasna: za njega će glasati 13 od 100 glasača, kaže Oreškin.

Preporuka uredništva