1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbori koji zanimaju samo malobrojne

Europski izbori su pred vratima, a jedno se čini već sada sigurnim: da će na njih izaći malo birača. 2009. ih je glasovalo manje od polovice. Što EU čini protiv toga? I kakvi su izgledi na uspjeh?

U Njemačkoj je dugo vladalo pravilo da stranke u Europski parlament šalju osobe koje nemaju osobitih izgleda za političku karijeru u tuzemstvu ili već ostarjele i potrošene političare. Ne čudi zato da građani ne poklanjaju osobitu pozornost Europskoj uniji i njezinim institucijama. To potvrđuju i brojke. Odaziv birača na izborima za Europski parlament se od 1979. stalno smanjivao. U Njemačkoj je 2009. na europske izbore izašlo 43,3 posto birača, a to je otprilike i europski prosjek. Najslabiji odaziv bio je u Slovačkoj (oko 20 posto). Za to ima puno razloga: većini građana nisu poznate zadaće i ovlasti Europskog parlamenta. Oni ne znaju kakav utjecaj imaju odluke iz Bruxellesa i Strasbourga na njihov život.

Rebecca Harms

Rebecca Harms

Za Rebeccu Harms, predsjednicu Zastupničkog kluba Zelenih u EP-u, je to jedan od razloga slabog odaziva. Pozornost je uvijek usmjerena najprije na glavne gradove pojedinih članica, a ne na Bruxelles, kaže ona u razgovoru za Deutsche Welle. Zbog kriza proteklih godina europske teme su građanima češće bile pred očima. Ali Daniela Kietz, politologinja u Zakladi za znanost i politiku, uočava problem "da mi razlike između pojedinih stranaka, njihovo nadmetanje u Bruxellesu, u nacionalnim javnostima još uvijek premalo uočavamo".

I stranke protiv EU-a u Europskom parlamentu

Stranke bi morale biti prve koje će se prihvatiti toga problema, kaže Harms. Nedostaje prostor kako za europske teme tako i za europske osobe. I Daniela Kietz smatra da bi nacionalne stranke morale europsku politiku učiniti vidljivijom. Za zastupnika u Europskom parlamentu i dopredsjednika Europskih konzervativaca i reformista Derka Jana Eppinka presudno je prije svega da ljudi trebaju stvarne mogućnosti izbora. U početku je svaki Nijemac, svaki Francuz, svaki Nizozemac bio za Europu. Sad se više ne radi o različitim viđenjima o tome kako Europu urediti, nego su danas u Europskom parlamentu zastupljene i stranke koje su protiv EU-a.

Drugi problem je nedostatak identifikacijskih figura na europskoj pozornici. Stranke sad čine nešto protiv toga tako što imenuju svoje kandidate za dužnost predsjednika Europske komisije. Prema zakonu EU-a predsjednici država i vlada prilikom predlaganja osobe za predsjednika Europske komisije moraju uzeti u obzir rezultate europskih izbora. Većina zastupnika se slaže s interpretacijom da to znači da mora biti predložen jedan kandidat najjače frakcije u Europskom parlamentu.

Derk-Jan Eppink

Derk-Jan Eppink

Derk Jan Eppink nasuprot tomu misli da parlamentarci to krivo interpretiraju. "To pretpostavlja izbore kojih uopće nema", kaže on. Građanima se stvara dojam da mogu odlučivati o vodećoj funkciji Europske unije. Ali, ima i kandidata koji zapravo ne bi uopće smjeli biti postavljeni na liste jer obnašaju druge funkcije. Unatoč tome mogli bi kasnije biti izabrani ako Europsko vijeće vodi računa o rezultatima izbora.

"Europa živi od prevođenja"

Sličan problem Eppink vidi kod uvođenja transnacionalnih lista, o kakvima se razgovaralo već za iduće izbore u svibnju ove godine. Po tomu bi jedan dio kandidata kandidirao u cijeloj Europskoj uniji. Liberal Andrew Duff je predlagao da svaki građanin ima dva glasa – jedan za nacionalnu stranku i drugi za transnacionalnu listu. Ali, taj prijedlog još nije dobio većinu u EP-u. Eppink to smatra neostvarivim. Nemoguće je postaviti kandidate koji su poznati u cijeloj Europi i koji govore sve jezike EU-a. "Ako političari ne mogu uvjeriti pučanstvo u vlastitoj zemlji, kako će to učiniti političari iz drugih zemalja", pita Eppink.

Politologinja Daniela Kietz ipak tu ideju smatra hrabrom i pragmatičnom. Time bi se ljudi odmakli od razmišljanja u nacionalnim kategorijama. Prijedlog ne zahtijeva potpuno preoblikovanje izbornog sustava nego samo kao dodatnu mogućnost uvodi nadnacionalne liste. Za Rebeccu Harms taj prijedlog odgovara željama građana da bolje upoznaju europske političare i europske teme. To je sigurno izazov, ali Europska unija je dosad dobro funkcionirala s različitim jezicima i kulturnim razlikama, kaže ona. "Zbog toga Europa neće propasti, jer je europski projekt u raznim vidovima projekt koji živi od prevođenja."

Preporuka uredništva