1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbjeglice u Bugarskoj nisu dobrodošle

Bugarska vlada planira dodatne mjere kako bi ograničila priljev izbjeglica. Žičana prepreka prema Turskoj se produžuje, a mnogi od njih moraju boraviti u šatorima ili napuštenim vojarnama bez grijanja i dovoljno hrane.

U tijeku prošle godine je ukupno 38.500 izbjeglica ilegalno pokušalo prijeći iz Turske u Bugarsku. Prema navodima bugarske državne agencije za izbjegličku politiku (DAB) je oko deset tisuća njih podnijelo zahtjev za azil. Izbjeglice uglavnom stižu iz Sirije, Afganistana i Iraka. Zamjenica premijera i nadležna ministrica Meglena Kuneva navodi da je, u usporedbi s 2013. godinom, protekle godine broj izbjeglica porastao za 200 posto. Ali to još nije sve, dodaje Kuneva. Ona očekuje da će uskoro uslijediti još veći priljev izbjeglica. Jer, u Siriji i Iraku se ratuje i strašni zločini koje čine pripadnici "Islamske države" brojne ljude tjeraju u bijeg. U susjednoj Turskoj se već nalazi oko dva milijuna izbjeglica i mnogi od njih će, uvjerena je Kuneva, kad zatopli pokušati prijeći granicu EU-a.

Meglena Kuneva

Meglena Kuneva

Bivši ministar unutrašnjih poslova Čavdar Červenkov kritizira bugarsku vladu i tvrdi kako je i izgubila nadzor nad situacijom i da nema potrebne instrumente za upravljanje priljevom izbjeglica. Bugarska vlada uopće niti nema podataka koliko izbjeglica Bugarske može smjestiti izbjeglica, niti informacije o boravku izbjeglica u zemlji i o tome što oni tamo rade i jesu li možda sebi pronašli posao. Červenkov od vlade traži pouzdane brojke koliko izbjeglica je iz Bugarske otputovalo u druge europske zemlje i koliko ih je iz EU zemalja vraćeno u Bugarsku.

"Naravno da izbjeglice ne možemo paušalno tretirati kao terorističku prijetnju. Ali nekontrolirani promet već po prirodi stvari povećava rizik", argumentira Červenkov. Nedavno je u Bugarskoj uhićen francuski državljanin Fritz-Joly Joachin porijeklom s Haitija i kojega se optužuje za sudioništvo u organiziranoj kriminalnoj skupini koju se smatra odgovornom za pripremanje terorističkih napada u Francuskoj. Joachin je očito htio preko Turske otputovati dalje u Siriju.

Strop se ruši, zidovi vlažni

2013. je Europska komisija Bugarskoj stavila na raspolaganje šest milijuna eura kako bi tim novcem poboljšala životne uvjete izbjeglica. Početkom siječnja je iz Bruxellesa poručeno Sofiji da joj u tu svrhu stoje i dodatna sredstava. Agencija za izbjeglice upravo radi na tome da u blizini granice s Turskom postavi mobilne i grijane stambene jedinice, navodi šef te agencije Nikola Kazakov. On odbacuje sve optužbe kako su životni uvjeti izbjeglica katastrofalni: "Grijanje funkcionira, oni dobivaju toplo jelo dva puta dnevno, a i pobrinuli smo se i za njihove higijenske potrebe i liječničku njegu."

Aktivistica koja pomaže izbjeglicama Lidija Stajkova tvrdi drugačije. U intervjuu za Deutsche Welle ona svjedoči o bivšim vojarnama u blizini južnobugarskog grada Harmanli gdje nekoliko izbjegličkih obitelji mora dijeliti sobu sa slabim grijanjem: "Zgrade su u jadnom stanju, stropovi pucaju, zidovi su vlažni. Izbjeglice sigurno ne očekuju da ih se smjesti u luksuzan hotel, ali ovo je neupotrebljivo", opisuje Stajkova. Kritizira i tu navodnu liječničku njegu: za 2.000 izbjeglica je, kaže ona, zadužen samo jedan pedijatar i jedna sestra, a pacijente se ne smije uputiti dalje u neku bolnicu. "Mnogi od njih nemaju novca za lijekove pa onda moramo mi, dobrovoljci, često financijski pomoći. Danas sam svojim vlastitim novcem kupila lijekove za jednu ženu, ali nemoguće je da svima pomognem!" Dragovoljni djelatnici su nedavno skupljali novac i za jednu epileptičarku i za jednu oboljelu od raka, kaže Stajkova.

Sirijske izbjeglice u Bugarskoj

Doduše ne puca se, ali izbjeglicama u Bugarskoj je često i gore nego tamo odakle su pobjegli.

Vojskom protiv izbjeglica?

Istovremeno se Sofija trudi da bolje osigura južnu granicu zbog brojnih izbjeglica koji se očekuje na proljeće. Nakon što je prošle godine izgrađena 33 kilometara duga žičana ograda, bugarska vlada ulaže još 46 milijuna u produženje te prepreke. Ona bi se trebala prostirati na dodatnih 82 kilometra, ali nisu svi istog mišljenja o toj tri metra visokoj žičanoj prepreci na granici Europske unije. UNHCR i više nevladinih udruga kritiziraju taj "Bugarski zid" jer tvrde da su izbjeglice time prisiljene da pokušavaju ući u Europu opasnijim putem, preko Sredozemnog mora.

Za nadzor ove kopnene granice prema Turskoj je bugarsko ministarstvo unutrašnjih poslova posebno angažiralo 1.400 graničnih policajaca i time dostiglo vlastite financijske granice. Zato je ministar unutrašnjih poslova Veselin Vučkov zatražio da granicu čuvaju i vojne jedinice. To je izazvalo burnu diskusiju gdje Vučkova podržava dva druga člana vlade, ali predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev se protivi tom prijedlogu.

Ograda od bodljikave žice

Do sad su izbjeglice, nakon 33 kilometra, mogle zaobići žičanu prepreku. Sad se ona navelike produžuje i na kraju će ostati još samo - more.

"EU mora pomoći"

Aktivistica Lidija Stajkova priznaje kako je bugarska granična policija preopterećena, ali se nerijetko i neprihvatljivo ponaša prema izbjeglicama: "Neke izbjeglice su već više puta prelazile granicu i govore kako se prema njima odnose uvijek isto. Graničari im oduzmu mobitele, novac, nakit i druge vrijedne stvari i onda izbjeglice pošalju nazad preko granice, ponekad čak i polugole, šalju preko granice. Čula sam priče o prijetnjama, udarcima, čak i o mučenju."

Zamjenica premijera Meglena Kuneva smatra kako je tu nužan veći angažman Europske unije. Ona smatra kako bi "izbjeglička i migracijska politika" trebalo biti težište latvijskog predsjedanja EU-om. Isto tako podržava njemački prijedlog da se promjeni važeća regulacija o prihvatu izbjeglica i tražitelja azila, takozvano "pravilo iz Dublina". Po njemu, izbjeglice mora primiti zemlja Europske unije koja je "sigurna" i u koju su stigle te izbjeglice. Obzirom da tek sićušan broj izbjeglica stiže avionom to je teret za zemlje na granici Europske unije. Promjena bi se sastojala da se uvedu kvote gdje bi se onda oni pravednije rasporedili po čitavoj Europskoj uniji, smatra bugarska ministrica Kuneva.

Preporuka uredništva