1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Izbjeglice prema Hrvatskoj i sa Istoka - i sa Zapada

Izbjeglice na Balkanskoj ruti više ne stižu u kolonama, ali ipak stižu kako i gdje se uspiju provući između ograda i granica. Koncentriraju se na granicama i čekaju noć...

Val izbjeglica sa istoka od kojeg strahuje cijela Europa (još) nije krenuo.  Stotine tisuća ljudi zaustavljeni su u Turskoj i stvar je „visoke“ politike kako i kada će se taj problem riješiti. No na lokalnoj razini u zemljama takozvane Balkanske rute i usprkos ogradama koje niču na skoro svim istočnoeuropskim granicama, problem je još uvijek aktualan.

U Bugarskoj je oko 10.000 tisuća migranata koji su uspjeli ući u prostor Europske unije iz Turske, ali sad ne mogu i preko Dunava, u Rumunjsku. Nerijetko se utapaju u pokušaju da prijeđu rijeku. Polako prelaze ilegalno u Srbiju gdje je trenutno oko 5.500 migranata. Koliko ih zapravo ima „po šumama", nitko ne zna.  Mađarska je digla ogradu duž granice sa Srbijom, Rumunjskom i dijelom Hrvatske i prelazak je na tu stranu skoro nemoguć. Svi se nadaju prelasku preko hrvatske granice, ali ni to više nije jednostavan prolaz.

Ni ptica ne preleti neopaženo

Iako nema ograde ni žice, postoje kamere, infracrvene i termokamere, helikopteri nadlijeću ravnicu koja je nakon žetve uglavnom brisani prostor, a na svakoj lokalnoj cesti i poljskom putu dežuraju policijske ophodnje. Uvjeravaju nas kako "teško da može i ptica proći, kamoli čovjek..."

Uz sve to, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova je raspisalo natječaj „težak“ 50 milijuna kuna za nabavu sustava za zaštitu državne granice koji će biti postavljen tako da doista nitko ne može proći neopažen. Sustav se sastoji od najmodernijih kamera, senzora i radara, a biti će računalno nadziran iz centara smještenim u policijskim postajama. Drugim riječima, tehnika će nadzirati, a policajci intervenirati prema potrebi.

Načelnica Općine Tovarnik, pograničnog mjesta u Hrvatskoj, Ruža Veselčić-Šijaković kaže da u mjestu nisu primijetili ilegalne migrante, ali da ih ljudi koji uz granicu obrađuju njive sreću svaki dan. No, kako kaže; „policija to rješava".

Kroatien Grenze Polizei Flüchtlinge (Reuters/M. Djurica)

Nema ni traga kolonama izbjeglica kakve smo vidjeli prošle jeseni, ali sve zemlje "Balkanske rute" strahuju da bi - opet mogli krenuti iz Turske.

Premda je dolazak sa istoka koliko-toliko spriječen, Hrvatska ima još nekoliko problema. Prvi je kapacitet za smještaj migranata. Centri u Kutini i Porinu kod Zagreba su prepunjeni, ljudi spavaju po hodnicima, a sportska dvorana je pretvorena u spavaonicu. Drugi problem je taj što će se Hrvatska suočiti sa još jednim valom izbjeglica, ali ovaj put iz Europske unije. Naime, RH prihvatila i europski, takozvani Dublinski sporazum prema kojem će joj biti vraćeni svi migranti koji su prvi put registrirani na prostoru Europske unije upravo u Republici Hrvatskoj, a nisu dobili azil u nekoj od država kamo su se zapravo uputili.

Kako doznajemo iz Ministarstva unutarnjih poslova, od početka godine do 28. rujna 2016. je Republika Hrvatska iz drugih članica EU zaprimila ukupno 3535 zahtjeva za ponovno preuzimanje i zahtjeva za preuzimanje odgovornosti. Doduše, u istom razdoblju u Republiku Hrvatsku su doista i transferirane samo 232 osobe s područja ostalih članica EU.

Hrvatska nema smještajnih kapaciteta da primi toliki broj ljudi, ali iz MUP-a kažu da nema razloga za zabrinutost. Iskustvo pokazuje kako se uglavnom na taj način vraća mnogo manji broj ljudi nego što ima zahtjeva. „Najčešće jer se u propisanim rokovima ne stigne organizirati (njihov prijevoz), jer osobe koje se trebaju vratiti imaju mogućnost pravnog lijeka protiv takve odluke... Neke od njih na razne načine odgađaju ili izbjegavaju izvršenje transfera, najčešće skrivanjem i bijegom", tvrde u hrvatskom MUP-u.

Serbien - Flüchtlinge auf Balkanroute, Aufenthaltszentrum in Sid, (DW/V. Tesija)

U Šidu su dva prihvatna centra i gotovo svi žele dalje, u Hrvatsku i Europsku uniju.

"Ni na nebu ni na zemlji"

Dok Hrvatska ne zna što bi sa izbjeglicama koje treba primiti iz EU i na istoku u Srbiji se sve više pune izbjeglički centri uz granicu sa Hrvatskom. Procjenjuje se kako trenutno na Hrvatskoj granici „čeka“ oko 1400 migranata. U Šidu su tri centra, a onaj kod željezničke postaje u središtu grada trenutno zbrinjava oko 400 migranata. Policija i tamošnji djelatnici pokušavaju održati stvari pod kontrolom, što je ponekad vrlo teško. Treba podijeliti tri obroka na dan, održavati red , pružiti medicinsku skrb i spriječiti svakodnevne tučnjave između ljudi koji su na rubu živaca, egzistencije i nade.

U središtu Šida tih 400 djece, žena i muškaraca imaju slobodu kretanja i samo ih osiguranih tri obroka dnevno i rigorozan nazor hrvatske granice drže tamo gdje jesu. Većina želi u Hrvatsku i dalje na zapad i malo tko je zatražio azil u Srbiji.

 „Sve im je osigurano, od hrane do kreveta. Imaju i sobu sa kompjuterima i skypeom preko kojeg mogu stupiti u kontakt sa svojom obitelji. Liječnička skrb je osigurana, trudnice, kojih ima dosta, se porađaju u bolnicama. Ambulanta u sklopu centra osigurava sve što se može napraviti na licu mjesta", kaže Nada Gertner iz srbijanskog Komesarijata za izbjeglice.

Mjesto je to poput svojevrsnog limba u kojem ljudi ne žele zatražiti azil u Srbiji, ne žele se vratiti u domovinu, a put prema Hrvatskoj i dalje u Europsku uniju je za njih - zatvoren.

 

Preporuka uredništva