1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Izbjeglice opsjedaju "europsku tvrđavu"

Rijeka izbjeglica iz Tunisa na Lampeduzu se prekinula samo zbog nemirnog mora: u četvrtak (17.2.) uvečer je stigla nova olupina s nevoljnicima. I najnoviji val podsjeća Europu kako ovaj problem još nije riješila.

Izbjeglice na Lampeduzi

San o boljem životu brzo nestane pred granicama Europe

Nekoliko tisuća izbjeglica koji su se domogli Lampeduse proteklih dana, tek je kap u moru rijeke nesretnika koji svake godine stižu u Europsku uniju - legalno ili ilegalno. Na ukupno oko 260.000 osoba koje godišnje stignu u Europu i zatraže azil jer se u domovini smatraju progonjenima, dolazi nepoznat broj osoba koje ilegalno dolaze u Uniju. Prema grubim procjenama, njih je dva, tri ili čak četiri puta više od onih koji ne kriju da traže utočište u Europi.

Diktatori su obavljali "prljav posao" za Europu

Izbjeglica na plaži Tenerifa

I na Tenerifi ljetovanje lako može pokvariti suočavanje s grubom stvarnošću nesretnika koji stižu u Europu

Ali dok najveći broj takvih ilegalnih doseljenika dolazi u Europu kao "turisti" - i nakon toga nestaju među 500 milijuna stanovnika Europske unije, ne prestaju prizori nesretnika koji u olupinama prelaze Mediteran na put u, kako vjeruju, bolju budućnost. Najnoviji val izbjeglica je Europi otvorio oči i pred problemom kako su za Europu "prljav posao" obavljali drugi. Njemački političar iz stranke Zeleni Jürgen Trittin: "Europa se dugo dobro razumjela s despotima sa sjevera Afrike koji su pomagali zaustaviti rijeke izbjeglica. Sada su despoti nestali - i svi se radujemo zbog toga, ali onda svi u Europi moramo biti zajedno u tom problemu."

Doista: na primjer libijski vođa Gadafi je od Europe zatražio pet milijardi eura da zaustavi izbjeglice, ali i bez takvih suludih iznosa, libijskom diktatoru je do 2013. obećano ukupno 50 milijuna eura da poboljša nadzor granica radi sprečavanja iseljavanja. Zapravo, Europa ima i vlastiti zajednički sustav nadzora granica Frontex sa sjedištem u Varšavi i njegov zapovjednik Ilkka Laitinen je spreman preuzeti i zadaću pred Lampedusom: "Prema našim mogućnostima možemo pokrenuti zajedničku europsku misiju, koja će sadržavati tehničku potporu talijanskim snagama, kao i ophodnju, ako Italija tamo nema dovoljno jedinica."

Europska zbrka propisa o azilu

Ilegalni useljenici u logoru u Grčkoj

Stižu iz Iraka, središnje Afrike, Irana... I čini im se da ne traže mnogo: samo priliku da rade i zarade.

Frontex je zapravo najviše zaposlen na drugom dijelu Mediterana, na granici između Grčke i Turske gdje - daleko od očiju kamera, svakodnevno stiže kud i kamo više izbjeglica nego preko Italije. Ali i mediji i neki političari ukazuju kako je pitanje nadzora manji problem: mnogo veći je ne ostaviti sve na teret samo "prvih sigurnih zemalja" kamo stižu izbjeglice - dakle u pravilu država na jugu Europske unije, od Španjolske do Grčke. Utoliko je i talijanski ministar unutarnjih poslova Maroni u ovom slučaju upozorio: "U interesu svih jest suočiti se sa ovom situacijom. Ne radi se o tradicionalnom useljavanju koje bi se ticalo samo Italije."

Pripadnik Frontexa i grčki graničar

Frontex prije svega pomaže Grčkoj - jer je ta zemlja kronično pretrpana poslom nadzora svoje granice

Italija je utoliko zatražila dodatnih 100 milijuna eura - zapravo više nego što iznose svi europski fondovi koji se bave pitanjem useljenika - zbrojeni zajedno. Toliko novca Rim sigurno neće dobiti, ali europska povjerenica za unutarnje poslove Cecillia Malmström je ipak obećala pomoć: "Financijski, spremni smo mobilizirati izvanredni dodatak pomoći za zbrinjavanje izbjeglica ove godine. Taj novac treba pokriti troškove njihovog smještaja, infrastrukture i liječničke njege, u Italiji i Tunisu."

Jer po sporazumu "Dublin II" Italija mora provesti postupak evidentiranja tražitelja azila i on spada pod talijansko pravosuđe, mada bi tek od 2012. Europa trebala uvesti jedinstveni, europski sustav traženja utočišta. On bi trebao spriječiti i mogućnost da isti useljenik traži azil u više zemalja Europske unije.

A same izbjeglice?

Angela Merkel

Njemačka kancelarka: malo šansi da dobiju azil

Kod svih ovih problema i prečesto se zaboravlja ono osnovno: nesretnici koji su riskirali život, često i platili golemu svotu švercerima, u nadi kako će u Europi početi novi život. Mediji i sada s Lampeduse prikazuju snimke mladih, pretežito muških izbjeglica, često obrazovanih, koji se nadaju samo jednom: poslu, negdje u Europi. Jedan bi u Milano, drugi ima rodbinu u Francuskoj, treći je čuo da ima posla Belgiji.

Ali Europa još nije odlučila kako da regulirano pušta radnu snagu u Uniju koja bi onda plaćala mirovinsko i zdravstveno osiguranje od čega bi i Europljani imali koristi. Zato, u pravilu, useljenici kakve vidimo u oronulim barkama - nisu dobrodošli pa je i njemačka kancelarka Merkel izjavila: "Moramo pomoći tim zemljama gospodarski i moramo paziti da ti ljudi traže svoju budućnost kod kuće. Jer mnogi od ovih koji sada dolaze, neće dobiti pravo na azil."

Autor: B. Riegert, A. Šubić (DW)

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva