1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iz Beča u Sarajevo

Nedad Memić
9. svibnja 2017

Odlazak mladih iz BiH poprimio je proteklih godina zabrinjavajuće razmjere. Ipak, postoje mladi Bosanci i Hercegovci koji unatoč urednim "papirima" u inozemstvu nisu odustali od svoje domovine.

https://p.dw.com/p/2cgxJ
Beč
Foto: picture-alliance/ZB

"Kada mi se pružila prilika da neko vrijeme provedem u svome rodnom gradu i steknem radno iskustvo, odlučila sam iskoristiti tu šansu", govori za Deutsche Welle Amra Dučić. Ova 29-godišnja Sarajka početkom rata u BiH došla je kao izbjeglica u austrijski Linz. Dučić je u Austriji pozitivan primjer integrirane migrantice: nakon završenoga studija publicistike i komunikologije na Sveučilištu u Beču radila je u austrijskim medijima prije nego je postala dio tima za komunikacije u austrijskome Saveznom ministarstvu za integracije na čijem je čelu ministar Sebastian Kurz. Ipak, ova mlada Sarajka nedavno je odlučila zamijeniti karijeru u austrijskome Ministarstvu za integracije karijerom u Sarajevu. Danas je voditeljica marketinga u novoosnovanome Austrijskom institutu u glavnome gradu Bosne i Hercegovine: instituciji koja nudi tečajeve njemačkoga jezika i tako radi na zbližavanju dvije zemlje.

Amra Dučić danas je jedna od rijetkih mladih osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u zapadnim zemljama, a odlučuju se vratiti u zemlju porijekla. Trend je potpuno suprotan: samo u prošloj godini Bosnu i Hercegovinu je, prema službenim podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, napustilo 16.653 ljudi. Strahuje se da je neslužbena brojka mnogo veća. Iz BiH odlaze ne samo pojedinci, već i cijele obitelji. Glavni razlozi su slaba gospodarska razvijenost, korupcija, odsutnost investicija i visoka stopa nezaposlenosti mladih. Podaci iz prošle godine govore da je stopa nezaposlenosti kod mladih u BiH iznosila 62,4 posto, a ova balkanska zemlja je trenutno peta u svijetu po odljevu mozgova.

Amra Dučić
Amra Dučić Foto: Alexandra Stanic

Ne zaboravljaju svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu

I dok je većini mladih između Drine, Une, Save i Neretve san da napuste zemlju rođenja kako bi na Zapadu pronašli posao i izgradili egzistenciju, neki u njoj stvaraju poslovne šanse i nižu uspjehe. Jedan od njih je i 28-godišnji Sead Ahmetović. Iz rodnoga Odžaka otišao je kao trogodišnjak u austrijski Steyr gdje su mu otprije radili roditelji. Ahmetović je danas primjer uspješnoga mladog biznismena migrantskoga porijekla u Austriji. Suvlasnik je bečke firme VIENNA DIGITAL specijalizirane za razvoj IT-aplikacija koja od svoga osnivanja 2013. godine bilježi konstantan rast i razvoj i trenutno ima 27 zaposlenih. I pored uspjeha u Austriji Ahmetović nije zaboravio Bosnu i Hercegovinu. „Oduvijek mi je bila želja da posao razvijem i u zemlji u kojoj sam rođen i koju i dalje smatram svojom domovinom", kaže ovaj mladi poduzetnik u razgovoru za Deutsche Welle u svome prostranom uredu u centru Beča. Naime, još kao učenik i student svaki slobodan trenutak ovaj IT-stručnjak provodio je u rodnome Odžaku.

Želja da otvori biznis u BiH ostvarila mu se 2014. godine. „Gotovo podsvjesno sam tražio mogućnost da što više vremena provodim u Bosni i Hercegovini", kroz smješak nam kaže ovaj mladi poduzetnik. Podružnica njegove firme u Sarajevu danas broji deset zaposlenih. Ovdje se razvijaju web i mobilne aplikacije i IT-rješenja za klijente u Austriji i Njemačkoj. Otvaranje firme u BiH za Ahmetovića nije bila jednostavna stvar: „Najveći problem su birokratske prepreke. Dok se u zapadnim državama gleda da poduzetnik ima što manje administrativnih obaveza, u BiH zbog zastarjelih zakona i zbog loše digitalizacije imate mnogo sporije procedure u poslovanju i vrlo mnogo birokracije koja u suštini nije potrebna. To iziskuje i više vremena, ali i više novca", kritizira Ahmetović uvjete rada poduzetnika u BiH.

Sead Ahmetović
Sead Ahmetović Foto: DW/N. Memic

Ipak, nakon skoro tri godine poslovanja u Bosni i Hercegovini ne kaje se što je dio svoga poslovanja iz Austrije prenio u Sarajevo. „Na podučju programiranja Bosna i Hercegovina ima jako dobre mlade stručnjake čija se profesionalnost može bez problema mjeriti s onom u zapadnoevropskim zemljama. Ova grana privrede je u stalnome usponu i možda je jedna od rijetkih koje su i u BiH profitabilne", ističe ovaj 28-godišnjak koji će 11. i 12. svibnja u Beču ugostiti najveću europsku konferenciju developera i programera s 3.500 sudionika i nekoliko stotina renomiranih međunarodnih kompanija. Koliki je Ahmetovićev uspjeh u austrijskome IT-svijetu govori i činjenica da će konferenciju WeAreDevelopers otvoriti austrijski kancelar Christian Kern i državni tajnik za gospodarstvu i inovacije Harald Mahrer.

"Prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme"

No, Ahmetovićev uspjeh u staroj i novoj domovini kap je u moru vode problema besperspektivnosti i nezaposlenosti s kojom se susreću mladi Bosanci i Hercegovci. Za Amru Dučić odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine znači i gubitak nade u bolju budućnost. No, istovremeno napominje da ni situacija u inozemstvu nije ružičasta. „U mnogim zemljama Zapada situacija je trenutno takva da bez maksimalnog zalaganja i truda nema ni uspjeha", ističe Dučić i dodaje da se mladima u BiH ne pruža dovoljno šanse da pokažu ono što znaju.

Sličnoga mišljenja je i Sead Ahmetović. „Kada im kažem da sam pokrenuo firmu u BiH, prva reakcija mnogih sunarodnjaka je podsmijeh i čuđenje. A moj pristup je potpuno drugačiji. Za uspjeh svuda, pa i u BiH, potrebno je biti uporan i prestati čekati da drugi rješavaju vaše probleme", poručuje ovaj uspješni mladi čovjek. Prema Ahmetoviću, u BiH trenutno mogu uspjeti mladi ljudi koji razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, oni koji ne čekaju da će im svršeno formalno obrazovanje donijeti siguran posao. Krivicu za ovakav način razmišljanja mladih donekle vidi i u odgoju: „Naši roditelji uporno nas nastoje uvjeriti da moramo završiti fakultet jer će nas jedino akademsko obrazovanje spasiti od loših poslova. Rezultat je da u međuvremenu imate veliki broj visokoobrazovanih mladih ljudi koji su nekonkurentni na tržištu rada jer su završili studije koji tržištu nisu potrebni."

Ahmetović mladima u BiH poručuje da već u ranom dobu bolje osluškuju što je potrebno tržištu u budućnosti te da se nastoje educirati i van formalnih institucija obrazovanja. „Ako pogledate programersku i IT-branšu u BiH ili Hrvatskoj, danas u njoj ima jako mnogo uspješnih ljudi koji nisu po svaku cijenu završili fakultete, već su se rano počeli interesirati za ovu struku, a sada kao mladi ljudi zarađuju jako dobro i konkurentni su na svjetskome tržištu", ističe u razgovoru za DW ovaj mladi bosanskohercegovačko-austrijski IT-stručnjak.