1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Istok i Zapad različito su sanjali o letenju

Moći letjeti je velika i vječita čovjekova želja. Tomu je posvećena izložba u Berlinu, na kojoj posjetitelji imaju priliku vidjeti i više od pukog povijesnog razvoja letjelica, pomoću kojih se čovjek digao u visine.

Mala letjelica

Izložba 'San o letenju' daje uvid u tu čovjekovu vječitu čežnju i želju

Čovjek se prvi put u ljudskoj povijesti uspio vinuti u oblake pomoću tehničkih pomagala početkom 20. stoljeća. Tada su smiona braća Wilbur i Orville Wright uputili svoj motorni zrakoplov prvo u smjeru neba, a onda i sigurno natrag na zemlju. Ono što se iz toga razvilo je svima nama dobro poznato, a danas se naziva: jeftini letovi za Mallorcu, London i Madrid. Je li time ostvaren stari čovjekov san o letenju? A Zapad, gdje su ovi jeftini letovi izmišljeni, i opet bio stjegonoša napretka?

Tim se pitanjem se bavi izložba "San o letenju" u berlinskoj "Kući kultura" (Haus der Kulturen), kaže tamošnji intendant Bernd Scherer. Sve teorije razvoja pretpostavljaju da bi se druga društva, druge kulture, trebale kretati u smjeru gdje se Zapad već nalazi.

Stariji čovjek s napravom za letenje

Kreativnosti nema granica kad je u pitanju letenje

Ptice, šamani i hrabri muškarci

Pritom je taj san o letenju u drugim društvima i u druga vremena jednostavno drukčije sanjan. Ali uvijek i svugdje, uvjereni su kustosi izložbe Thomas Hauschild i Britta Heinrich, bilo je ljudi koji su imali samo jednu stvar na umu: vinuti se kao ptica u visine i promatrati svijet odozgo.

Aerodinamično znanje su Zemljani stekli već u davnoj prošlosti time što su bacali kamenje i bumerange u zrak i promatrali ptice. Sibirski šamani su uporabljivali droge i ritam bubnjeva kako bi zavarali osjećaj za ravnotežu i time ljudima dali osjećaj da lebde. Oko 1631. godine, priča Thomas Hauschild, jedan Turčin je sa svojom letjelicom preletio Bospor. To je prvi povijesni čovjekov let, za koji se danas još zna. "Tada je Otomansko carstvo bilo veoma moćno, Njemačka je bila raskomadana, zbog 30-godišnjeg rata. Tako to, znači, može funkcionirati pameću i tehnološkim razvojem u regijama ovoga svijeta", kaže Hauschild.

Crna ptica preko karte svijeta

Mitovi i božanske moći su diljem svijeta vezani uz čovjekov san o letenju

Kineski san: lebdjeti u slici i nestati iz stvarnog svijeta

U nebeski plavoj izložbenoj dvorani posjetitelje pozdravljaju lebdeće ptice i pozivaju ih na let kroz prostor i vrijeme. Pritom posjetitelji upoznaju pionire zrakoplovstva, naravno na crtežima, slikama ili simbolično predstavljene kroz njihove strojeve ili druge predmete, npr. žlice iz Zeppelina, pilotske čizme i kacige, i sl. Srećete tako i vještice na njihovim letećim metlama, religijske zavjetne slike, svemirske letjelice u stilu baroknog teatra, kineske pergamente, u koje, ako slijedite naputak i uvjereni ste u to, takoreći možete lebdeći ući. Naime, ljudi u Kini su tisućama godina uživali u vjerovanjima da mogu u takvim

Vještica na metli

Prema narodnim pričama o vješticama, one često lete na metlama

slikama lebdjeti, "pa sve do mističnog vrhunca u kojemu su si čak zamišljali, da mogu u toj slici nestati i izaći iz realnog svijeta", objašnjava kustos Thomas Hauschild.

Ono što bi se zatim dogodilo pomoću ove fantastične leteće tehnologije, možete si u Kući kultura samo zamisliti pomoću vlastite mašte. Ali fascinacija letenja se može i konkretno iskusiti - pomoću trenerskog programa za astronaute. Tu su još i specijalne naočale, koje vam okreću svijet naopačke i zamućuju čula poput nekog šamanskog napitka, dok u jednoj sobi snova umjetnik Thomas Hitzel priča priče o letenju.

Neizvjesna budućnost

I kako se taj san o letenju nastavlja? U stvarnom svijetu, gdje je fosilnih goriva sve manje? Intendant Bernd Scherer se smješka i

Crveni kovčeg i zrakoplov u daljini

Kako ćemo za pedeset godina osvajati zračni prostor? O tome možemo samo nagađati.

mudruje. Možda ćemo imati zrakoplove na solarnu energiju. Ili će doći vrijeme u kojemu ćemo ne više pomoću tehnike, nego samo još pomoću naše svijesti moći letjeti. Pitanje o budućnosti letenja ostaje potpuna nepoznanica. "Ono što ova izložba na to kaže, i nakon što let zrakoplovom, kakvog ga mi poznajemo, više ne bude moguć, jest da biti čovjek ostaje i dalje moguće", objašnjava Scherer.

Pa...barem to! Time se makar čini zajamčeno da ćemo i dalje sanjati. Na primjer o tjelesnom letenju. A hoće li to omogućiti bogovi, napitci ili neke nove tehnologije - to ostaje iznenađenje!

Izložba "San o letenju" u berlinskoj Kući kultura traje do 8. svibnja 2011. godine.

Autorice: Silke Bartlick / Marina Martinović

Odg. ur.: S. Kobešćak