1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Istočna Azija se pita što je čeka nakon Kim Jong-ila

U srijedu (28.12.2011) je pokopan sjevernokorejski diktator Kim Jong-il. Susjedne zemlje prate za zebnjom što će uslijediti u ovoj poslovično neuračunljivoj zemlji.

Smrt sjevernokorejskog diktatora Kim Jong ila dva je dana bila tajnom. Čak ni južnokorejske obavještajne službe nisu ništa slutile. To samo pokazuje koliko malo informacija dolazi iz hermetički zatvorene Sjeverne Koreje. "Sve je moguće i teško je bilo što predvidjeti", procjenjuje Hanns Günter Hilpert iz Zaklade znanost i politika (SWP).

Kim Jong Un je "Veliki nasljednik"

Veliki nasljednik Kim Jong Un

"Veliki nasljednik" Kim Jong Un

Jasno je da je Kim Jong Un određen za nasljednika svog oca Kim Jong-ila. Njega su mediji nakon očeve smrti prozvali "Velikim nasljednikom". U subotu (24.12.2011) je imenovan i "vrhovnim vođom" borbenih snaga.

Podršku Kim Jong Unu pruža njegova obitelj, prije sviju teta Kim Kyong Hui, koja je članica Politbiroa, te ujak Jang Song Thaek. On je šef odjela za upravu vladajuće stranke, nadzire tajnu službu i zamjenik je predsjednika Nacionalne obrambene komisije.

Nije nevažno da je Kina kao najmoćnija susjedna zemlja već prihvatila novog vlastodršca u Sjevernoj Koreji, smatra Patrick Köllner s Njemačkog instituta za globalna i regionalna istraživanja (GIGA) u Hamburgu: "Kina je već dala na znanje da prihvaća preuzimanje vlasti od strane Kim Jong Una".

Ipak, to ne znači da je pitanje moći u Sjevernoj Koreji u potpunosti razjašnjeno. "Tek je objavljeno da je Kim Jong-ila naslijedio Kim Jong Un. No to ne može obavezno značiti i da je to opće prihvaćeno", smata Köllner.

Prije svega mladost Kim Jog Unu čini najveću prepreku, budući da su godine i iskustvo u koreanskom društvu važni uvijeti za dobivanje vodećeg položaja.

Neslaganja u najužim krugovima moći

Pokojni diktator Kim Jong-il

Pokojni diktator Kim Jong-il

Otežavajuća okolnost je i borba za vlast u najužim krugovima vlasti. Postoje dva krila. Jedno se zalaže za gospodarske reforme po uzoru na Kinu, drugo se opire bilo kakvim reformama. Zadnjh se nekoliko godina oni koji se zalažu za reforme nalaze u manjini. Neke ozbiljnije oporbe nema. "Onaj tko je u Sjevernoj Koreji protiv obitelji Kim, nema nikavih izgleda da preživi", kaže Günter Hilpert iz Zaklade znanost i politika.

No uza sva neslaganja, sjevernokorejski režim je riješen da će slijediti dosadašnju političku liniju. S razvojem nuklearnog programa mora se nastaviti, a na nuklearno se oružje gleda kao na najdjelotvornije sredstvo zastrašivanja zapadnih zemalja. "Vodstvo Sjeverne Koreje i dalje sjedi zajednički u istom čamcu. Čak i kad ne veslaju svi u istom smjeru, svima je u interesu da se i dalje održi dosadašnji režim", ocjenjuje Patrick Köllner s Njemačkog instituta za globalna i regionalna istraživanja.

Zbunjenost u susjednim zemljama

Paljenje sjevernokoresjkih zastava u Seoulu, 2010.

Prosvjedi protiv Sjeverne Koreje u glavnom južnokorejskom gradu Seoulu, 2010.

Susjedne zemlje, prije svega Južna Koreja, napeto i sa zabrinutošću promatraju politički razvoj u Sjevernoj Koreji. Međusobni odnosi dviju Koreja će "još neko vrijeme ležati u magli", kazao je jedan južnokorejski stručnjak koji radi za Zakladu Konrad Adenauer. Predsjednik Južne Koreje Lee Myung Bak slijedi tvrdu opolitičku liniju prema Sjevernoj Koreji.

"Nema nekih uistinu otvorenih kanala za dijalog. Odnosi su momentalno na ledu. Neke nove poticaje može se očekivati tek 2013, nakon odlaska Lee Myung Baka", smatra Köllner. Tu neće ništa izmijeniti niti posjet dvaju južnokorejskih izaslanstava Pjongjangu. Oba izaslanstva su, prema službenim navodima, putovala u privatnom svojstvu. Jedno je vodila udovica bivšeg južnokorejskog predsjednika Kim Dae Jungsa, koji je slijedio politiku približavanja Sjevernoj Koreji. Drugo izaslanstvo je vodio Hyun Jeong Eun, predsjedatelj Hyundai grupe, koja njeguje društvene odnose s komunističkim sjeverom. Drugim izaslanstvima iz inozemstva koja su htjela izraziti sućut, nije dopušten put.

Kina: "Zaštitnička ruka nad Sjevernom Korejom"

Kineski policajac i prosvjednici na jednim demonstracijama u Kini

Kina ne želi rijeke izbjeglica iz Koreje, niti američke snage na svojoj granici

Stručnjak iz SWP-a smatra da se Kina odnosi zaštitinički prema Sjevernoj Koreji. Kina podupire režim jer se boji velikog priljeva izbjeglica iz Sjeverne Koreje do kojeg bi moglo doći, a to bi moglo prouzročiti nestabilnost u pokrajinama na sjeveroistoku Kine u kojima žive korejske manjine. "Srednjoročni rezultat raspada Sjeverne Koreje mogla bi biti ujedinjena Koreja u kapitalističkom, proameričkom znaku. Američke snage mogle bi se naći na kineskoj granici.To je iz kineskog kuta gledišta najgori mogući scenarij".

Konsolidacija moći u Sjevernoj Koreji zasjenila je trenutačno sve druge teme, tako da sad unutarnjopolitička pitanja dominiraju nad vanjskim. "Pitanje nasljednika u autoritarnim režimima u načelu su razdoblja kad prijeti velika opasnost od nestabilnosti, pa se sva energija usmjerava prema unutra", objašnjava Hilpert. Raspoloženje u istočnoj Aziji on opisuje kao zatišje pred buru, a da nitko ne može predvidjeti hoće li i kada bura uistinu i zapuhati.

Autor: Rodion Ebbighausen/ Snježana Kobešćak

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva