1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Istina o izbjeglicama u Njemačkoj

„Većina izbjeglica želi u Europu, oni nam oduzimaju radna mjesta, a izbjeglice s Balkana ionako dolaze samo iz ekonomskih razloga.“ To su mišljenja koja se često čuju u njemačkoj javnosti. No jesu li ona točna?

"Zašto Njemačka uopće prima izbjeglice?"

Zato što se Njemačka drži svojih zakona. Jer u članku 16a Ustava stoji: "Oni koji su politički progonjeni uživaju azil." To se odnosi na ljude koji su u svojim državama zbog svog političkog uvjerenja toliko izolirani da su povrijeđena njihova ljudska prava.

"Izbjeglice ipak dobivaju više novca nego Nijemci"

Tražitelji azila, oni koji imaju tzv. duldung (dokument koji im omogućava privremeni ostanak) i djelomice druge izbjeglice su 20 godina dobivali 30 posto manje od onoga što u Njemačkoj vrijedi kao egzistencijalni minimum dostojan čovjeka. Tek 2012. godine je Savezni ustavni sud to okarakterizirao kao "evidentno nedovoljno" i naredio povećanje tog iznosa. Dok onaj tko prima Hartz IV (socijalnu pomoć u Njemačkoj koju primaju nezaposleni) dobiva 399 eura mjesečno, pomoć tražiteljima azila u međuvremenu iznosi između 281 i 352 eura.

Prema navodima Organizacije Pro Asyl, izbjeglice pomoć dobivaju djelomice još uvijek u obliku bonova za kupovinu ili čip kartice s kojima mogu kupiti samo određene stvari u određenim prodavaonicama. Pravo na normalnu socijalnu pomoć imaju samo priznate izbjeglice.

"Stranci nama Nijemcima uzimaju posao"

Izbjeglice su u mnogim poduzećima dobro došle

Izbjeglice su u mnogim poduzećima dobro došle

Izbjeglice ne smiju bez radne dozvole raditi, a ni školovati se. Tražiteljima azila i onima koji imaju tzv. duldung je tijekom prva tri mjeseca njihovog boravka zabranjeno raditi. I nakon toga imaju samo loše šanse za pronalaženje posla jer postoje kandidati koji imaju prednost. Naime, Nijemci, drugi građani EU-a i priznate izbjeglice imaju prednosti prilikom zapošljavanja. Tek nakon 15 mjeseci boravka u Njemačkoj podnositelji zahtjeva za azil i izbjeglice koje posjeduju duldung smiju raditi. Pri tome je važno napomenuti da u brojnim gospodarskim granama u Njemačkoj još uvijek nedostaje stručne radne snage. A iz ratnih područja dolaze mnogi dobro obrazovani ljudi.

"Izbjeglice ipak sve dolaze u Europu"

Više od 80 posto od 59 milijuna izbjeglica širom svijeta ostaju u regijama iz kojih potječu. S jedne strane, jer se često nadaju brzom povratku, ali i zbog toga jer nemaju mogućnost za nastavak bijega. Najveće izbjegličke grupe iz ratnih područja u Siriji i Iraku smještene su prije svega u susjednim državama na Bliskom istoku - a ne u Europi. Tako UNHCR navodi da je broj sirijskih izbjeglica koje su našle spas u jednoj od susjednih država trenutačno oko 4,08 milijuna, dok je samo 348.000 njih krenulo u potragu za sigurnim životom u Europu i tamo podnijelo zahtjev za azil.

Syrische Flüchtlinge in einem Flüchtlingslager im Libanon

Velika većina izbjeglica ostaje u susjednim zemljama, primjerice u Libanonu

"Njemačka prima najveći broj izbjeglica u Europi"

Broj tražitelja azila u Njemačkoj odavno nije bio veći: 2014. godine ovdje je bilo 170.000 tražitelja azila, u 2015. godini se očekivalo 450.000. Činjenica je da Njemačka prima najveći broj podnositelja zahtjeva za azil, ali samo u okviru Europe. Ukoliko se pak broj zahtjeva za azil usporedi s brojem stanovnika, onda već nastaje drugačija situacija: 2014. godine je Savezna Republika Njemačka s 2,5 zahtjeva na 1.000 stanovnika bila šesta na rang listi. Švedska se, s osam zahtjeva za azil na 1.000 stanovnika, nalazi na prvom mjestu. I Mađarska, Austrija, Malta i Danska se nalaze na toj listi ispred Njemačke.

"Tko dolazi s Balkana, on je ekonomska izbjeglica"

Na Balkanu nema građanskog rata, zbog toga brojni ljudi ovdje misle sljedeće: tražitelji zahtjeva za azil s Balkana su svi tzv. ekonomske izbjeglice. Ali usred Europe ljudi, posebice Romi iz Srbije i s Kosova, trpe diskriminaciju, glad i egzistencijalno su ugroženi. Za razliku od tražitelja posla iz EU-a, njima je europska sloboda kretanja uskraćena i stoga im pomaže samo traženje azila. Zemlje poput Finske i Švicarske smatraju da je oko 40 posto zahtjeva za azil izbjeglica iz Srbije i Kosova opravdano. Njemačka odbija izbjeglice s Balkana u skoro 100 posto slučajeva.

Preporuka uredništva