1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Istezanje je "out"

Klasičnim istezanjem uoči sportskih napora niti se izbjegavaju povrede niti se postiže bilo kakav pozitivni učinak uoči primjerice, nogometnih, rukometnih ili košarkaških utakmica.

default

Prva saznanja da u sportu od istezanja nema nekog učinka pojavila su se još prije 20 godina, ali sad se ona počinju primjenjivati i u praksi. Do sad je uobičajeno zagrijavanje, npr. nogometaša, obavezno uključivalo postepeno istezanje mišića, prvo na stopalima, pa na listovima, pa na bedrima. Na stotine tisuća amatera tako se pripremalo za treninge ili utakmice, je im je uvijek bilo rečeno da je to vrlo važan dio zagrijavanja, te da će ih ono zaštiti od ozlijeda.

Nekadašnji kapetan njemačke nogometne reprezentacije Michael Ballack, radi vježbe istezanja

Nekadašnji kapetan njemačke nogometne reprezentacije Michael Ballack, radi vježbe istezanja

No prema sadašnjim saznanjima znanstvenika, to je skroz pogrešno. "Istezanje je u tim područjima u potpunosti "out". U pripremama za utakmicu ili za trening, istezanje možete skroz izostaviti i koncentrirati se na druge stvari", tvrdi dr. Georg Wydra. Ovaj 57-godišnji profesor na Sveučilištu u Saarlandu desetljećima se bavi ovim problemom.

Mikroskopski sitne ozlijede

Wydra upućuje i na praksu zagrijavanja "11+" Svjetske nogometne organizacije FIFA-e. Prema FIFA-inom programu, učinak se povećava ciljanim zagrijavanjem, baš kao što se i smanjuje mogućnost ozlijeda. Dugih faza istezanja uopće u tom programu nema. Ovaj se program prije svega sastoji od tri dijela: vježbe trčanja na početku i na kraju, a u sredini šest vježbi za jačanje muskulature, ravnoteže, tjelesne kontrole i stabilnosti. Sve to traje 20 minuta i "zamjenjuje tradicionalno zagrijavanje uoči treninga", tvrdi FIFA na svojoj internetskoj stranici. Istraživanja su pokazala da se ovakvim programom, ukoliko se točno i redovito provodi, može izbjeći polovica ozlijeda.

"Izravno nakon statičnog istezanja (mišić se dovede u određenu istegnutu poziciju kojoj se neko vrijeme drži), smanjuje se sposobnost brzog i snažnog kretanja", tvrdi profesor Wydra. Tu se prje svega radi o sprintu, skokovima, ili bacanjima. Ni teorija o sprječavanju ozljeda izgleda ne stoji. Dapače, statično istezanje može čak izazavati upalu mišića, dakle mikroskopski sitne ozlijede.

Dug put od teorije do prakse

Ipak, istezanje, sa svojim različitim tehnikama, i dalje ima svoje mjesto u sportu. Na primjer, kod vježbanja pokretnosti. Wydra savjetuje kombinaciju metoda: od statičnog preko lagano dinamičnog do kompleksnog vježbanja.

Žena u trenirci na šumskom putu radi vježbe istezanja

I kod amatera vrlo popularen vježbe istezanja

Da je trebalo dvadeset godina da se znanstvena saznanja počnu primjenjivati u praksi, ovog stručnjaka ne iznenađuje. "Od teorije do praktične primjene često treba puno vremena. Ali u zadnjih pet godina barem postoji tendencija da se više ne isteže "do ludila", kaže Wydra.

Koliko će dug put od teorije do prakse u ovm slučaju biti, ovisi i o tome radi li se o profesionalcima ili amaterima. "Njemačka nogometna Bundesligaje je na primjer sigurno bliže primjeni novih metoda", kaže Wydra. U svakom slučaju bliže no bezbrojni nogometni amateri koji će i ovog proljać po igralištima i dalje vrijedno istezati mišiće.

Autor: S. Kobešćak (dpa/ ard)

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva