1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Isplati li se pristupiti Europskoj uniji?

Europska unija, bez ikakve sumnje, ima svojih mana i nedostataka. Povrh toga, treba vremena da se i vide rezultati često bolnih reformi. Ali na pitanje, da li se ipak isplati pristupiti EU - odgovor je jasan: da.

Dio zastave Europe

Ako se pogleda samo sa jedne strane - članstvo donosi i nedostataka. Ali tu su i očite prednosti.

Ne samo među "novim" članicama Unije se često čuje pitanje, da li se Bruxelles i Europa trebaju baviti baš svime, sve do pitanja da li je dozvoljeno pušenje u vašem kafiću na uglu. Nema baš previše razumijevanja niti za golem birokratski aparat koji se stvorio od tijela Europske unije a tu je i dojam kako se u Bruxellesu mnogo više pažnje posvećuje interesima raznih interesnih skupina, nego građana.

Sve je to donekle točno i mnoge stvari bi se mogle i trebale promijeniti. Ali na konkretno pitanje, da li se "novim" članicama isplatilo pristupiti Europskoj uniji, nisu čak niti potrebne ankete - nego su dovoljne konkretne brojke.

BIP einige Osteuropäischer Länder (Freies Bildformat, kroatisch)

Izvor: Eurostat



Čak i ako se ne vjeruje statistikama Europske unije

Granični prijelaz gdje se ulazi u Poljsku kao članice Europske unije

U poljskoj analizi pristupa su gotovo samo pozitivna iskustva.

Ako se pogledaju zemlje takozvanog "Velikog proširenja" prije pet godina, u gotovo svima je BDP po glavi stanovnika upravo eksplodirao. U usporedbi godina 1998. i 2008., prihod se nerijetko utrostručio. Da, točno je kako su i troškovi života u tim zemljama nerijetko postali viši i kako to osobito pogađa građane s ionako niskim prihodima.

Ali puka izjava kako je "nekad bilo bolje" nipošto nije točna. To svjedoči i evidencija Ujedinjenih naroda koja mjeri takozvani "Human Development Index". To je instrument koji analizira i kvalitetu života, poput zdravstvene zaštite i razine obrazovanja - i u svim "novim" zemljama je indeks drastično porastao. Povrh toga je tu i mjerenje stupnja korupcije Transparency Internationala - i jedino je u Poljskoj on ostao isti, zato jer je već i 1998. ta zemlja dobila razmjerno solidnu ocjenu od 4,6.

Rumunjske i zastave Europske unije

Rumunji su očekivali mnogo - i onda je došla kriza.

600 stranica hvalospjeva

Upravo Poljska je uoči obljetnice proširenja početkom svibnja objavila opsežnu studiju, koliko je bilo koristi od proširenja. Na 600 stranica se mogu naći gotovo samo pozitivna iskustva. Čak i prvotni prigovori, kako proširenje znači odlazak na Istok po jeftinu radnu snagu kako bi se proizvodili jeftini, ali i nekvalitetni proizvodi - je pogrešna. Vremenom su gotovo sve zemlje stekle iskustvo kako im je članstvo itekako pomoglo dovesti kako investitore tako i novu tehnologiju.

Greška koja bi mogla pogoditi i Hrvatsku

I dok je u nedavnom ispitivanju možda još prerano bilo za Rumunjsku da doista procjeni rezultat pristupa, drugačiji je slučaj Mađarska. Michael Landesmann iz Instituta za usporedbu međunarodnih gospodarstava u Beču misli kako su upravo zemlje koje je najteže zahvatila kriza - dakle Mađarska i zemlje Baltika, učinile grešku koja bi mogla biti kobna i za Hrvatsku: svoju valutu su čvrsto vezale za euro.

To dakako ima prednost stabilnosti i daje varavi osjećaj sigurnosti. Ali nipošto ne pogoduje razvoju proizvodnje i izvozu - što je zapravo najveća prednost pristupa Europskoj uniji.

Autor: A. Šubić

Odg. ur. Z. Arbutina