1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Islandska politika pred sudom

Na Islandu u četvrtak (15.3.) završava jedan povijesni proces. Bivši šef vlade Geir Haarde morao je zbog financijske krize odgovarati pred sudom. Ovaj je slučaj izazvao pažnju u cijelom svijetu.

Prije četiri godine je svijet Geira Haardea još bio potpuno u redu. Bio je kao premijer omiljen među svojim sunarodnjacima a Island je s optimizmom gledao u budućnost. A onda je ova otočna država upala u vrtlog svjetske financijske krize. Idila je nesretno završila. U jesen 2008. neke od najvažnijih banaka u zemlji su bankrotirale, a mnogi od 320.000 Islanđana su izgubili svoju ušteđevinu. Njihov se bijes usmjerio prije svih u pravcu Haardea kojem predbacuju da je u borbi s krizom teško zakazao. Skoro preko noći se ovaj diplomirani ekonomist našao pred ruševinama vlastite političke karijere. Nakon brojnih demonstracija u siječnju 2009. je podnio ostavku na mjesto premijera.

"Žrtveni jarac"

Geir Haarde

Geir Haarde

No ovog 60-godišnjeg bivšeg šefa konzervativne Stranke neovisnosti možda čeka još i nešto gore. Nakon dugotrajnih priprema, 5. ožujka ove godine je pred Nacionalnim posebnim sudom Landsdsdomurom u Reykkjaviku započeo proces zbog njegove uloge u financijskoj krizi. Ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu novčana kazna ili čak dvogodišnja zatvorska kazna. U četvrtak se okončava proces, no kad bi mogla biti izrečena sama presuda, ostaje još otvoreno. Mnogi koji prate ovo suđenje, pitaju se je li optužnica uopće pravno utemeljena.

Stručnjak za Island u "Istraživačkoj skupini za sjevernu Europu" sa Sveučilišta Humboldt Christian Rebhan sumnja u to: "Postoji dosta široko manevarsko područje u regulaciji ustavnih i zakonskih akata. Radilo se o političkoj odluci a ne pravnoj". Haarde odbija optužbe argumentom da tada nitko nije mogao pretpostaviti o kakvim se razmjerima krize radi. Osjeća se da je doveden u ulogu žrtvenog jarca. "Budući da je proces instrumentaliziran stranački i politički, Haardeu je bilo jednostavno prikazati se žrtvenim jaracem", ocjenjuje Rebhan.

Stranačko-politička igra?

Christian Rebhan

Christian Rebhan

Rebhan upućuje na unutarnje-političko stanje uoči početka suđenja. Na početku su na meti istražne komisije bila još tri ministra. Nakon jednog glasanja u parlamentu ipak nisu morali odgovarati. I zbog toga Haarde predbacuje lijevoj parlamentarnoj većini da izvodi politički igrokaz. Prema njegovu mišljenju, trebali su isto tako biti optuženi i odgovorni socijaldemokratski ministri, koji su bili u njegovoj vladajućoj koaliciji. Činjenica je da je u vrijeme Haardeova mandata vladala fatalna mješavina rupa u zakonu. Nepažnja nadzornih tijela kao i miješanje politike i financijskih poslova pretvorilo je Island u igralište za financijske špekulante.

Bez obzira na to kakvu je ulogu tu imao bivši premijer, ovaj je proces već postao povijesni. Jer Haarde nije samo prvi visoki političar na svijetu koji je zbog financijske krize završio pred sudom, nego je njegov slučaj prvi o kojem odlučuje još 1905. godine ustanovljen Posebni sud. Island je jedna od rijetkih zemalja u kojima se političarima može suditi zbog neispunjavanja njihovih obveza.

Ne može biti uzor drugim zemljama

Prof. Christian TOMUSCHAT

Prof. Christian Tomuschat

U svijetu se sad na ovu temu pišu feljtoni i žustro raspravlja na internetskim forumima. Oni koji smatraju da treba osobno odgovarati za velike političke pogreške, islandski proces smatraju dobrim primjerom. Profesor Christian Tomuschat, njemački stručnak za međunarodno pravo na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, s time se ne slaže. Po njemu je samo po sebi razumljivo da najviši političari moraju odgovarati za pogrešne političke odluke. "Ali da se to čini u obliku kaznenog postupka to je novo i možda ne mora služiti obavezno kao uzor. Jer, na kraju krajeva, odgovornost za odluke u jednoj demokratskoj državi ne snosi jedna jedina osoba, već je cjelokupni vladajući sustav taj koji mora odgovarati za svoje dalekosežne odluke".

U skladu s time, takvim procesma po Tomuschatu nije mjesto u jednom demokratskom sustavu. A i ne bi bili izvodljivi. "Na kraju krajeva, nijedan političar ne želi cijelo vrijeme jednom nogom stajati u zatvoru". Osim toga, loša se politika u demokraciji kažnjava najkasnije na sljedećim izborima. Tomuschat ipak priznaje da ovaj proces bar u jednom aspektu može imati pozitivan učinak. Kao podsjetnik na odgovorno političko djelovanje. "Može djelovati kao znak da se intenzivnije razmišlja o odgovornosti političara. Tako da se političke odluke ne donose samo imajući u vidu sljedeće izbore".

Većina protiv procesa

Za Geira Haardea neće biti sljedećih izbora. Samo presuda Posebnog suda. Pri tome bi vrijeme moglo biti na njegovoj strani. Jer otkako se Island zahvaljujući milijunskim kreditima skandinavskih zemalja i MMF-a nalazi na putu oporavka, smirio se i bijes građana na Haardea. U anketama provedenim početkom 2012. većina se Islanđana izjasnila protiv procesa. Možda će zbog toga i sudac biti milostiviji.

Autori: Ralf Bosen/Snježana Kobešćak

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva