1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Islamska država - švercom nafte do kalifata

U sjeni šerijata teroristička organizacija Islamska država bavi se unosnim poslom: osvajaju naftna polja kako bi prodavali sirovu naftu. Ali kome? I što s tim novcem rade džihadisti? 7 pitanja i 7 odgovora.

Tko financira terorističku organizaciju Islamska država (IS)?

Proteklih tjedana stalno su kolali izvještaji o milijunskoj pomoći terorističkoj organizaciji IS od strane njezinih pristaša iz Katara i Saudijske Arabije. Takve izvještaje vlade ovih dviju zemalja su demantirale. Međutim, teroristi IS-a raspolažu sa sve više vlastitih izvora financija: oni iznuđuju novac za puštanje taoca, trguju kulturnim dobrima, naplaćuju poreze i cestarine, zapljenjuju nekretnine. Ali njihov najunosniji izvor zarade su naftna polja kojih su se dočepali kako u Siriji, tako i u Iraku.

Koja naftna polja su u rukama IS-a?

Trenutno je u rukama Islamske države sedam manjih nalazišta nafte na sjeveru Iraka. Već samo ona su dovoljna za potrebe te organizacije. Na njima se dnevno puni od 30.000 do 80.000 barela nafte (159 litara). Procjenjuje se da Islamska država tako zarađuje između 1,2 i dva milijuna dolara dnevno. Na sjeveru zemlje IS trenutno pokušava zauzeti veliku naftnu rafineriju u Baidžiju (fotografija gore). Prema podacima sirijske oporbe, IS u Siriji u svojim rukama drži 60 posto naftnih polja s dnevnim kapacitetom od 50.000 barela – što odgovora prihodu od oko dva milijuna dolara dnevno.

Koje zemlje su glavni kupci?

S obzirom na to da je irački režim pod Sadamom Huseinom zapadnim kompanijama u trgovini naftom plaćao skrivene provizije, 1990-ih godina je UN Iraku uveo sankcije. Zato tamo već postoje uhodani putevi šverca nafte, kaže Eckart Woertz iz Barcelonskog centra za međunarodne poslove (CIDOB). Islamska država u Iraku tako može iskoristiti već dobro razrađenu mrežu šverca i time veliki dio svoje robe plasirati na lokalna i regionalna tržišta. Najveći dio nafte, smatra Woertz, odlazi u Irak, Iran i Tursku, a zatim, preko posrednika, nafta iz iračke provincije Anbar nastavlja put prema Jordanu.

Rafinerija nafte

Navikli na visoku tehnologiju, mnogi neće niti znati što je ovo: improvizirana rafinerija za naftu u Siriji.

Kako se nafta prodaje?

Nafta do potrošača ne dolazi naftovodom, nego većinom kamionima, objašnjava stručnjak za Bliski istok Eckart Woertz. Islamska milicija sama obrađuje sirovu naftu, trenutno u provizornim rafinerijama i benzin prodaje na lokalnom tržištu.

Na što Islamska država troši novac koji zaradi od prodaje nafte?

Teroristička organizacija trenutno najveći dio novca troši na nabavku oružja i plaćanje boraca. Istovremeno Islamska država, posebno u Siriji, ulaže u infrastrukturu svog kalifata: za izgradnju ulica i škola, kao i za javni prijevoz. Ona također subvencinira životne namirnice i plaća otvorene račune pojedinih građana.

Kolika je šteta za svjetsko tržište?

U ruke Islamske države još nije palo ni jedno veliko naftno nalazište na jugu Iraka. Tamo su najveće naftne rezerve u toj zemlji. Ni na sjeveru zemlje velike naftne rafinerije nisu pod kontrolom IS-a. Milicija je prisiljena prodavati naftu po nižoj cijeni i uz dodatne popuste. Šteta za svjetsko tržišta je vrlo mala, ocjenjuje Woerts i dodaje da je malo vjerojatno da će ta nafta ikada stići u međunarodnu razmjenu i do potrošača: "To je prevelik rizik za reputaciju, kao i za sankcije."

Kako Zapad može spriječiti šverc?

Koalicija protiv Islamske države koju predvode SAD, već je bombardirala rafinerije koje su pod kontrolom tamošnje milicije kako bi joj onemogućila dohodak U slučaju da se IS snage ipak domognu velikih rafinerija, dnevno bi mogle raspolagati i do milijun barela nafte. Velike količine nafte se švercaju preko turske granice pa tako Eckart Woertz smatra kako bi Turska morala strože nadzirati svoju granicu.

Preporuka uredništva