"Islamska država" - novi sigurnosni izazov za BiH

S. O. iz Zenice poginuo je prije nekoliko dana u Siriji kao pripadnik tzv. „Islamske države (IS – Islamic State) Irak i Levant“. Tu informaciju navodno su objavili članovi njegove obitelji na društvenim mrežama. Navodi se da je S. O. ubijen u borbama naoružanih formacija IS-a s Kurdima u gradu Ajnul Arab u sirijskoj pokrajini Alep.

S. O. je jedan od najmanje dvadeset državljana BiH koji su izgubili život na Bliskom Istoku ratujući za IS. Prema neslužbenim podacima, iz BiH je u Siriju otišlo oko 200 muškaraca i žena kako bi se borili u redovima ekstremista. Profesor sarajevskog Fakulteta političkih znanosti Vlado Azinović je u povodu nedavnog uhićenja 16 osoba u akciji „Damask“ za Deutsche Welle govorio o tome kako su bh. pripadnici IS-a potencijalna sigurnosna prijetnja protiv koje se teško boriti samo „kriminalizacijom i policijskom represijom“.

„Neophodno je razviti kontranarative, osnažiti ulogu obitelji, socijalnih službi, obrazovnih institucija, medija, vjerskih zajednica kako jednom osamnaestogodišnjaku ne bi bilo privlačnije otići u Siriju - zemlju koju vjerovatno ne zna pokazati ni na karti, u sukob koji ne razumije - nego li potražiti svoje mjesto i budućnost u ovoj zemlji“, kazao Azinović.

Radikalne skupine se ne smiju ignorirati

Nakon što je tzv. „Islamska država“ na svojoj karti „kalifata“ (feudalni oblik muslimanskog sustava vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik proroka Muhameda) ucrtala i BiH, ta se zemlja našla na popisu država koje su uključene u globalnu antiterorističku koaliciju protiv IS-a. IS je potom pozvala svoje pristaše diljem svijeta da ubijaju građane zemalja antiterorističke koalicije. Nakon objave popisa članica međunarodne koalicije i početka savezničkih zračnih udara na položaje IS-a u Siriji, sigurnosne prijetnje poprimile su nove dimenzije, kaže profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović.

„Radikalne skupine u BiH su i prije pojave IS-a i savezničkih udara u Siriji bile sigurnosna prijetnja koja se ne smije ignorirati. To potvrđuju i teroristički napadi na policijsku stanicu u Bugojnu i Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Policijske agencije u BiH moraju biti funkcionalne kako bi na osnovu obavještajnih informacija i pravovremenih procjena anulirale sigurnosne prijetnje. Posljednja uhićenja u akciji 'Damask' i pljenidbe oružja ukazuju na činjenicu da sigurnosni sustav BiH uglavnom funkcionira u okviru državnih granica. No, borba protiv terorizma zaista je globalno pitanje, a dokaz tome je činjenica da nam prijetnje sada stižu i s Bliskog Istoka. Zato se i provode zajednički, međunarodni napori na suzbijanju takvih prijetnji, jer pojedinačno države često nisu u stanju same se suočiti s takvim izazovima“, kaže Ahatović.

Međutim, uloga BiH u međunarodnoj antiterorističkoj koaliciji još je maglovita, s obzirom na to da nema službene potvrde državnih organa o sudjelovanju BiH u globalnoj akciji protiv ekstremista IS-a. U tom smislu susjedi BiH su konkretniji. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović jasno je kazao kako Hrvatska neće slati vojsku u borbu protiv IS-a, ali da je u političkom smislu dio antiterorističke koalicije. Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić obećao je podršku u borbi protiv „radikalnog islamizma“ pojašnjavajući da Srbija pripada savezu za borbu protiv terorizma u svijetu „uključujući i tzv. 'Islamsku državu'“.

Prevencija i represija

Glasnogovornik Ministarstva sigurnosti BiH Admir Malagić kaže kako Ministarstvo nije dobilo nikakav službeni akt od državnih institucija da pripada nekoj koaliciji koja se bori protiv IS-a. „Međutim, BiH već dugo pripada skupini zemalja koje su opredijeljene za borbu protiv svih vrsta terorizma kao globalne prijetnje i koje u toj borbi međusobno surađuju. U tom smislu, već ima određenih rezultata, a dokaz su i policijske akcije koje su rezultirale uhićenjem određenog broja osoba“, rekao je Malagić za BH radio 1.

Profesor Armin Kržalić iz sarajevskog Centra za sigurnosne studije tvrdi da BiH možda i nije toliko moćna na globalnom planu, ali da ne bi smjela ostati izvan globalnih antiterorističkih pokreta. „Borba protiv terorizma IS-a ne bi trebala biti zasnovana na lažima i predrasudama. Ona bi trebala biti zasnovana na preventivnim i represivnim mjerama. Preventivne mjere podrazumijevaju eliminiranje uvjeta i motiva koji pokreću određene ljude ili skupine ljudi da se pridruže IS-u. Represivnim mjerama trebalo bi zaustaviti zvjerstva i aktivnosti koje IS provodi. BiH može dati doprinos u preventivnim mjerama kojima bi se, između ostalog, onemogućila regrutacija ljudi za strana ratišta“, kaže Kržalić.

Međunarodnu antiterorističku koaliciju predvode Sjedinjene Američke Države i članice Arapske lige, a većina zemalja članica koalicije službeno je dala izjave o pristupanju globalnom pokretu protiv tzv. „Islamske države“.