1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Iskrcavanje paketa - bez bolova u leđima

Rutinske poslove s pokretima koji se automatski ponavljaju u mnogim granama industrije - prije svega u automobilskoj - već odavno obavljaju roboti.

default

Ovi roboti sa sajma robota u Japanu ne moraju nositi pakete - oni su programirani za pjesmu i ples.

Iskrcavanje paketa iz kontejnera je isto tako monoton posao koji je vrlo naporan i štetan za ljude koji ga moraju obavljati. Njemačka pošta i njena podružnica za prijevoz paketa DHL godišnje preveze gotovo dvije milijarde paketa, a ta je tendencija u porastu. Zbog toga su se stručnjaci za logistiku DHL-a odlučili obratiti znanstvenicima u Bremenu s kojima su zajednički konstruirali prvog robota na svijetu programiranog za iskrcavanje paketa iz kontejnera.

U pogonu za eksperimente bremenskog Instituta za tehniku i znanost o radu - skraćeno BIBA- radi prvi robot koji može samostalno vaditi pakete iz kontejnera. Ta se konstrukcija sastoji od pokretne trake, iznad koje su na dva čelična nosača učvršćene dvije tračnice. Po njima se kreće pomični dio na čijem je prednjem dijelu specijalna konstrukcija za hvatanje predmeta. Taj se hvatač može pokretati u raznim pravcima - lijevo - desno, gore - dolje. Hvatač klizi po tračnici prema kontejneru, usmjerava se prema paketu kojeg želi uhvatiti, uzima ga i zatim odlaže na pokretnu traku.

Bremenski znanstvenici ovaj tip robota nazivaju "portalni robot" zbog toga što čelični stupovi ispod hvatača nalikuju portalu. Na taj način robot može istovariti do 600 paketa na sat - tim tempom bi se u cijelom svijetu već odavno mogli istovariti svi kontejneri svijeta, kaže Hermannn Franck, inžinjer logističkog poduzetnika DHL, no u cijelom se svijetu teret iz kontejnera iskrcava još uvijek ručno jer nema mogućnosti automatizacije iskrcavanja.

Kako do paketa?

Najprije su konstruktori trebali riješiti slijedeće pitanje: na kojem mjestu u kontejneru robot uzima pakete. Robot mora stalno ići po pakete na novi način i točno odrediti mjesto na kojem se paket nalazi, budući da se iskrcavanjem svakog novog paketa u kontejneru stanje stalno mijenja. Zbog toga su inžinjeri robotu instalirali kameru kojom snima pakete i te slike prenosi u kompjutor koji je pričvršćen na pultu za pokretanje robota. Na osnovu tih slika kompjutor stalno izrađuje nove skice prostora u kontejneru, prema kojima se ruka robota orijentira. Na taj se način isključuje mogućnost vršenja krivih pokreta, a robot može pakete kontinuirano podizati i odlagati.

To znači - prije nego što robot uzima paket kompjutor izračunava slijedeći pokret - slično kao što se to zbiva i u ljudskom mozgu. Da bi se hvatanje paketa, kao i orijentacija u kontejneru, mogla bez problema odvijati, stručnjaci u bremenskom institutu razvili su poseban mehanizam hvatanja, pojašnjava inžinjer Wolfgang Echelmeyer:

"Osobitost ovog hvatača je kombinacija vakuumske tehnike i mehaničke tehnike hvatanja. To znači - vakuumskom se tehnikom pakete može "usisati", a onda, na osnovu proračuna udaljenosti, paket čvrsto zahvatitii. To je sigurna procedura - što je bitno za robota koje se kreće vrlo brzo."

Svaki pokret do u tančine proračunat

Svaku se novu radnju treba iznova izračunati - svaki je pokret do u tančine proračunat. Zahvaljujući tim programima robot može djelomično i autonomno raditi, što ga bitno razliku je od njegovih robotskih "kolega" u proizvodnoj industriji gdje se svi pokreti robota automatski ponavljaju.

"Ovjde se pomoću jednog senzornog sustava snima pozicija hvatanja, računalo jednom virtualno preuzima paket i zatim ga odlaže, pri čemu računalo provjerava da li je taj postupak bio ispravan. Ako dobije negativan odgovor, radi na novom proračunu. Trenutno je to vrlo intenzivan proces proračunavanja."

Strojno upravljanje s jedne strane i računalo s druge govore potpuno različitim jezicima. Zbog toga su stručnjaci u Bremenu programirali priključke preko kojih ova dva različita sistema mogu razmjenjivati informacije. Zato robot za pakete mora uvijek trenutak pričekati dok se ne obavi složeni proračun slijedećeg pokreta koji će mu pokazati pravi put u kontejner i mjesto na kojem se nalazi paket kojeg treba iskrcati. Taj postupak inžinjeri nazivaju "planiranje puta". To je bitan korak jer je konstrukcija za podizanje paketa teška 600 kilograma i ne bi se smjela sudarati s drugim predmetima. Pri tome se simuliraju pokreti robota i tek se onda unose realni podaci za njegovo kretanje kako ne bi došlo do kolizija.

Ovaj automatski robot kojeg od podizanja teških predmeta ne bole leđa, predstavljen je već na brojnim sajmovima i trebao bi naći na široku primjenu u cijelom svijetu. Prvi primjerak ovog robota započet će s radom u Centru za ispostavu paketa u Essenu već od ožujka ove godine.