1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Iransko-turski odnosi: Poslovi u sjeni sankcija

Službeni posjet iranskoga predsjednika Hasana Rohanija Turskoj trebao bi ojačati trgovinske veze između te dvije zemlje. Dosadašnja točka prijepora između Ankare i Teherana je stav prema građanskom ratu u Siriji.

Ovo je bio prvi posjet iranskog šefa države Turskoj otkad je Rohani prošle godine preuzeo tu funkciju. Iranski ambasador u Ankari Ali Reza Bikdeli već je izjavio da će dvije najvažnije točke razgovora biti poboljšanje bilateralnih odnosa i potpisivanje različitih ugovora. Kako turske novine „Today’s Zaman“ nadalje izvještavaju, u središtu posjeta bila je prije svega buduća gospodarska i trgovinska suradnja između Irana i Turske.

Erdogan i Hamenei

Erdogan je u siječnju 2014. posjetio Iran i sastao se s vjerskim vođom Islamske Republike Hameneijem

U siječnju je turski premijer Recep Tayyip Erdogan posjetio Iran. Turski premijer je svojevremeno izjavio da te dvije zemlje žele gotovo udvostručiti svoj trgovinski obujam na čak 22 milijarde eura. I to unatoč ogromnom razilaženju oko vanjsko-političkih pitanja: Kad je riječ o građanskom ratu u Siriji, Iran je od početka rata stao na stranu Bašara al-Asada. Turska, s druge strane, podržava sirijsku oporbu.

Sirija kao glavni problem

„Politika prema Siriji je glavni problem između Irana i Turske, isto kao i između Rusije i Turske“, tvrdi Hakan Günes, docent za politologiju i međunarodne odnose na Sveučilištu u Istanbulu. Te zemlje vode neizravni rat preko Sirije, izjavio je Günes u razgovoru za Deutsche Welle. „Assad i Hezbolah se bore umjesto Irana protiv turskih saveznika, a to su Slobodna sirijska vojska, islamisti i džihadisti. Unatoč tom neizravnom ratu koji se vodi na leđima treće zemlje, obje su zemlje u stanju profesionalno nastaviti svoje odnose“, nastavlja taj politolog.

Po njegovom mišljenju Turska u prijeporu oko iranskog nuklearnog programa pokušava preuzeti ulogu posrednika. „Turska pod Erdoganovom vlašću pokušava pokazati da je vodeća zemlja u regiji. Erdogan već godinama nastoji preuzeti glavnu ulogu u islamskom svijetu, a na taj način i na Bliskom i Srednjem istoku. „S druge strane, Iran je važan akter na Bliskom istoku“, tvrdi ovaj politolog. Günes kaže i da obje zemlje jako profitiraju od svojih trgovinskih odnosa. Određenu ulogu pritom ima i činjenica da je međunarodni embargo protiv Irana i dalje na snazi, zbog čega je slobodna trgovina praktički nemoguća. Teheran se može i dalje baviti trgovinom jedino ako bude surađivao sa zaljevskim državama i Turskom. „Naime, Turska ne poštuje odredbe o sankcijama“, objašnjava Günes.

Gospodarska isprepletenost

„Mnoge zapadne tvrtke su se za vrijeme sankcija pridržavale trgovinske zabrane s Iranom. No unatoč tomu svaka zapadna država indirektno ipak pokušava profitirati od iranskog tržišta“, kaže ovaj politolog. Njemačka, francuska ili američka poduzeća imaju druge tvrtke u Turskoj pod drugim imenom i tako posluju s Iranom, objašnjava Günes. „Turska tako služi kao most između Zapada i Irana. Od toga profitira i tursko gospodarstvo.“

Postrojenje za vađenje plina

Iran raspolaže i velikim nalazištima plina

Velika prijeporna točka su cijene zemnoga plina. Ankara se već godinama žali zbog previsokih cijena plina prilikom uvoza iz Irana. Dosad nije bilo daljnjeg napretka u raspravi oko ovog pitanja, izvještavaju turske novine „Today’s Zaman“ pozivajući se na informacije iz Ministarstva energetike. Zato je jedna od tema najnovijeg državnog posjeta bila i buduća suradnja na području energetike, kaže Günes. I EU i SAD su pogotovo nakon izbijanja krize u Ukrajini shvatili da su im, uz Rusiju, potrebni i alternativni izvori energije. Što se tiče uvoza plina i nafte, Iran je jedna od najvažnijih zemalja na svijetu. No Iran zbog sankcija ne može Zapadu izravno prodavati plin i naftu, objašnjava ovaj politolog. Turska kao tranzitna zemlja i Iran kao dobavljač resursa sigurno bi se približili, smatra ovaj politolog.

Van iz izolacije

Hasan Rohani se smatra reformatorom koji pokušava izvući Iran iz izolacije, objašnjava Fethi Acikel, politolog na Sveučilištu u Ankari. „On pokušava normalizirati iranske odnose sa Zapadom i stabilizirati imidž zemlje. To će ostvariti prije svega ekonomskom suradnjom“, rekao je Acikel u razgovoru za DW. Po njegovim riječima je vladajuća stranka AKP uvijek obećavala potporu unatoč izolaciji Irana prema Zapadu.

„Islamsko-konzervativna stranka AKP smatra Iran pouzdanim partnerom – između ostalog i zbog islamske pozadine u toj priči“, kaže Acikel. Posjet iranskoga predsjednika se, dakle, može smatrati iranskom inicijativom za ukidanje političkih i ekonomskih sankcija.

Preporuka uredništva