1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Iranski trikovi kako bi stvorili A-bombu

Iransko vodstvo službeno tvrdi kako atomsku tehnologiju želi koristiti samo u civilne svrhe - ali zapravo užurbano kupuje elemente za stvaranje atomske bombe. Tjednik "Der Spiegel" objavljuje detalje po kojima Iran nabavlja potrebne sastojke u Južnoj Koreji a ona to dijelom kupuje u Europi, točnije u francuskoj tvrtki EADS Sodern.

Iransko atomsko postrojenje Bushehr oko 1,200 kilometara jugozapadno od Tehrana

Iransko atomsko postrojenje Bushehr oko 1,200 kilometara jugozapadno od Tehrana

Prvi posao odnosi se na nabavku 300 jedinica nikla 63. Taj element emitira elektrone i zato se koristi kao upaljač za atomske bombe. Zapravo postoji i civilna namjena tog elementa - u detektoroma za dim ali je riječ o niklu sa prevelikim udiom izotopa a da bi se instalirao na plafone ureda. Njega je južnokorejska tvrtka Kyung-Do Enterprises prodala iranskom poduzeću Partoris za nešto manje od 100.000 dolara - iako je u tom slučaju iranska tvrtka čak upotrijebila izmišljeno ime kako bi zamela tragove. Drugi se posao odnosi na takozvane "Tritium Targets". Oni se upotrebljavaju u izvorima neutrona i mogu poslužiti za lančanu reakciju u atomskom oružju. I ti "Targetsi" su zapravo "dual-use", dakle produkt koji se može koristiti i za vojne i za civilne svrhe ali već i takvi proizvodi su nedostupni Teheranu. Upravo zato jer kontrolori Međunarodnog ureda za atomsku energiju ne vjeruju muslimanskim vođama u Iranu, već je odavno - zapravo - na snazi embargo i na "Dual use" proizvode za Iran. Zato su se i u ovom slučaju iranci sjetili svojih južnokorejskih partnera koji su to kupili kod Francuza i onda prodali Irancima za oko 33.000 dolara. Stručnjaci se slažu kako je to pretjerana cijena - ali to su pravila ovakve trgovine kada francuzi vjerojatno ni ne znaju, kamo je otišao njihov proizvod.

A upravo se Europljani najviše trude nagoditi se sa Teheranom da za legaliziranu pomoć Iranu u njegovom civilnom atomskom programu onda Teheran pristane na potpunu kontrolu njegovih atomskih postrojenja. Amerikanci su u tome mnogo restriktivniji i već i ovaj slučaj žele iznjeti pred Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.