1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranski suniti - muslimani drugog reda

Iran kritizira diskriminaciju šijita u sunitskoj Saudijskoj Arabiji. Istovremeno ta šijitska zemlja i sama diskriminira svoju sunitsku manjinu. Razlog nije toliko vjera, koliko etnička pripadnost.

Iran ljutito prati postupke sunitske Saudijske Arabije prema šijitskoj manjini. Kada su saudijske vlasti pogubile šijitskog duhovnog vođu Nimra Bakira al-Nimra, u Iranu, u kojem većinom žive šijiti i koji se predstavlja kao njihov zaštitnik, izbio je žestoki val prosvjeda. Ali vodstvo u Teheranu se ne ponaša bolje prema sunitskoj manjini u Iranu, naglašavaju borci za ljudska prava. U zatvoru Radžai-Šahr tako na pogubljenje čeka 27 sunita, kako upozorava organizacija koja se naziva "Međunarodna kampanja za sunitske zatvorenike u Iranu" (ICSPI).

U Islamskoj Republici Iranu je šijitski islam državna vjera. Devedeset posto Iranaca su šijiti. Suniti predstavljaju jednu desetinu stanovništva. Uz njih tamo živi i jedan manji broj kršćana, Židova i drugih. Suniti u Iranu načelno imaju slobodu prakticirati svoju vjeru. Članak 12 iranskog Ustava omogućuje ravnopravnost u prakticiranju vjere. "Iran stalno naglašava da ne pravi nikakvu razliku između sunita i šijita", kaže iranski novinar i publicist Bahman Nirumand za DW. "Ali u stvarnosti suniti u Iranu nemaju ista prava", dodaje on.

Dva dječaka s knjigama u rukama

Sunitski dječaci u Beludžistanu na istoku Irana čitaju Kuran

Skupina od 27 sunitskih zatvorenika u Iranu je, kako tvrdi ICSPI, optužena između ostalog za ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Uz to im se predbacuje "neprijateljstvo prema Bogu", što je vrlo rastezljiv pojam. Sunitski zatvorenici međutim tvrde da nisu radili ništa drugo nego propovijedali sunitski islam i širili knjige o njemu.

Ne podnose prelaske na druge vjere

Predstavnici šijitske vlasti i vjerske vođe u Iranu reagiraju osjetljivo na misioniranje za neku drugu vjeru. Ne kažnjava se samo prelazak na kršćanstvo ili na behaizam, koji se u Iranu već odavno snažno progoni. Ni drugi vidovi islama, kako smatra šijitski politički i vjerski vrh u Iranu, ne trebaju se širiti po sjeveru Perzijskog zaljeva.

Na meti službi sigurnosti proteklih godina su stalno bili i muslimanski mistici iz reda Gonabadi. Više puta su uništavane njihove bogomolje i zatvarani vodeći ljudi. Demonstracije 800 pripadnika ove skupine u Teheranu 2014. godine su rastjerane suzavcem. Mistici iz reda Gonabadi to objašnjavaju time da vlasti žele spriječiti da se sve više Iranaca priključi njihovoj vjeri, koja se razlikuje kako od sunitske tako i od šijitske.

Tisuće sunitskih džamija

Statistike pokazuju da na području bivše Perzije postoji 10.000 sunitskih te između 50.000 i 60.000 šijitskih džamija. To znači da suniti, s obzirom na broj vjernika, imaju proporcionalno veći broj džamija od šijita, iako je šijitski islam državna religija. Ali ove brojke zavaravaju. Tako organizacija za ljudska prava Human Rights Watch u izvještaju za 2015. godinu primjećuje kako vlasti nisu dozvolile gradnju ni jedne sunitske džamije u Teheranu. Dvojica iranskih sunita su za francusku TV-postaju France24 izjavili kako su suniti prinuđeni moliti se na tajnim mjestima, ako ne žele za molitvu koristiti šijitske džamije. Vlasti su, po njihovim riječima, najmanje jednu takvu prostoriju u Teheranu demolirale. "Neki šijitski tvrdolinijaši smatraju da suniti u jednoj šijitskoj zemlji nemaju pravo na vlastite bogomolje", izjavio je jedan od dvojice sunita.

Kompleks zgrada oko mauzoleja imama Reze

Oko mauzoleja imama Reze nastao je cijeli kompleks zgrada s džamijom, muzejem, sveučilištem ...

Muslimane u Iranu, koji nisu šijiti, diskriminira se i na drugim poljima. Za njih je puno teže dobiti posao u javnim službama ili se politički angažirati. 18 sunitskih članova parlamenta je 2003. poslalo pismo najvišim vjerskim predstavnicima žaleći se da se suniti tretiraju kao građani drugog reda. Zastupnici su pitali kako je moguće i zbog čega ne postoje iranski ministri, guverneri provincija ili veleposlanici koji su suniti? Tek 2015. je, kako su prenijeli mediji na perzijskom jeziku, po prvi put jedan sunit imenovan za iranskog veleposlanika.

Vjera povezana s etničkom pripadnošću

Stručnjak za Iran Nirumand smatra da razlog za nejednak i podređen tretman ne leži u vjeri već u etničkoj pripadnosti. Većina sunita u multinacionalnoj zemlji su Kurdi, Turkmeni, Arapi i Beludži, koji žive u rubnim pokrajinama. Tamo postoje jaki pokreti za autonomiju, protiv kojih se bori centralna vlada u Teheranu. Amnesty International u pripadnosti određenoj etničkoj skupini vidi osnovni motiv i razlog za diskriminaciju. Pripadnici etničkih manjina tako imaju i teži pristup vodi, stanovima, poslu i obrazovanju.

Turkmeni

Turkmeni su u Iranu također jedna od manjina

"Islam sunitskog tipa, etnička pripadnost i težnje za autonomijom definiraju stajalište službenog Irana. Pri tome se Teheran plaši vlastitih sunita, kao što se saudijsko vodstvo u Rijadu pribojava šijita, na koje gleda kao na iransku petu kolonu.

Preporuka uredništva