1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Iranski narod u oblaku droge

U Iranu je konzumacija droge najstrože zabranjena. Onima koji njome trguju, prijeti i smrtna kazna. Protekle godine je pogubljeno oko 500 osoba. Pa, ipak, broj narkomana iz godine u godinu u toj zemlji raste.

Iran, droga

Konzumaciju droge ne mogu spriječiti ni zabrane vjerskih vođa

Feranu je bilo svega 16 ili 17 godina kada je počeo s konzumacijom hašiša. Nešto kasnije je prešao i na opijum kojeg je pušio, kako sam kaže, s vremena na vrijeme. Međutim, u jednom trenutku je probao i crak i to je takoreći bio početak njegovog kraja. Danas ima 25 godina i želi se izliječiti kako bi svoj život započeo ispočetka. Liječnici mu u ovoj borbi nastoje pomoći. „Nisam bio dobar čovek i radio sam mnoge loše stvari, to zna i moj liječnik. Jednom sam u trgovini ukrao pile iz zamrzivača kako bih dobio drogu od mog dilera. Koliko sam ga samo morao moliti da prihvati ovu, istina, neobičnu zamjenu!“, prisjeća se Feran.

Svakog mjeseca vlasti zaplijene tone raznih droga

Vlasti mjesečno zaplijene na tone raznih droga

Službeno je u Iranu o drogama ovisno svega dva posto stanovnika, kaže liječnik Ashon Reza. No, liječnici i bolnice tvrde kako je riječ o osam posto stanovništva. To znači da se Iran nalazi na prvom mjestu svjetske ljestvice po broju stanovnika koji konzumiraju, odnosno, koji su ovisni o drogama. Iran se čak nalazi i daleko ispred Pakistana, zemlje za koju se već odavno zna da veliki broj njezinih građana redovito konzumira razne vrste droga.

„Iz iskustva tvrdim da ih ima više od osam posto. Prema mojoj procjeni, mislim da ovisnika ima između 14 i 15 posto. Tu nisu obuhvaćeni oni koji drogu konzumiraju samo s vremena na vrijeme i to prvenstveno kako bi se malo zabavili. Govorimo o osobama koje svakodnevno uzimaju drogu kao što je opijum i imaju jasne karakteristike ovisnika“, kaže liječnik Reza.

Velika nezaposlenost, dosada i niske cijene

Dvoje ljudi inhalira droge

Ovisnicima trebaju nove perspektive

Iran - zemlja ovisnika? To nije slučajno. Mnogi čimbenici doprinose tome da u Iranu toliko ljudi poseže za crackom, opijumom, hašišom i određenim vrstama sintetičkih droga. Ashkon Reza, koji vodi Centar za liječenje narkomana u Teheranu, smatra da se iransko društvo nalazi pod stalnim stresom. No, to nije sve. Islamska Republika ima još i drugih velikih problema kao što su velika nezaposlenost mladih, slab gospodarski rast, niska proizvodnja, sve veće društvene napetosti i restrikcije. „Sigurno je da su socijalni problemi u Iranu među jačim razlozima za toliku konzumaciju droge. Naša mladež ne zna kako koristiti slobodno vrijeme i kako se zabavljati. To također igra važnu ulogu“, kaže i psihijatrica Avisa Mohamedian.

No, jedan od odlučujućih čimbenika svakako su i same cijene droge. Iransko tržište s pet do deset milijuna narkomana preplavljeno je tzv. jeftinom drogom do koje se lako može doći. Kako kažu neki, u Iranu je lakše i brže doći do droge nego do sladoleda. „Cijena sintetičke, dizajnerske droge kristala je pala. Kada se tek pojavila na tržištu, jedan gram je stajao 60 do 80 dolara. Sada se može dobiti za šest dolara. To znači da narkoman, kojem je dnevno dovoljna jedna trećina grama, sa svega dva dolara može biti „namiren“ za cijeli dan“, kaže liječnik Reza.

UNO priznaje borbu iranskih vlasti protiv droge

Crack

Crak, droga koja se sastoji od kokaina i natriumhydrogencarbo-nata

Osim toga, ne smije se zaboraviti ni zemljopisna blizina najvažnijih proizvođača droge, a to su Afganistan i Pakistan. No, kako tvrdi Mohamad Masud Zahedian, šef Uprave za suzbijanje narkotika, Iran se energično bori protiv trgovine narkoticima. Samo tijekom 2010. godine vlasti su zaplijenile oko 430 tona droge. “A na granici s Afganistanom i Pakistanom vodi se pravi rat”, kaže Zahedian. „Proteklih godina je u borbi s trgovcima drogom život izgubilo oko 4.000 pripadnika snaga sigurnosti, dok ih je oko 12.000 bilo ranjeno. Iran je do sada za specijalnu opremu nadgledanja (razne eletronske uređaje) primjerice već izdvojio i potrošio oko 800 milijuna dolara. Od međunarodne zajednice smo dobili pomoć u iznosu od svega dva milijuna dolara“, kaže Zahedian.

Pri tome se svakako mora naglasiti da je pomoć izvana zapravo Iranu jako važna. Svaka tona droge koja u ovoj zemlji bude zaplijenjena, uništena ili u najgorem slučaju konzumirana, znači tonu manje koja će otići u Ameriku ili Europu. To je ujedno i jedan od razloga zašto zapadni državnici ne kritiziraju toliko oštre mjere i odnos vlasti u Teheranu prema trgovcima, odnosno, mafiji koja se bavi ovim poslom.

Rješenje u boljim perspektivama za mlade

Među ovisnicima je i veliki broj mladih majki

Među ovisnicima je i veliki broj mladih majki

No, usprkos smrtnim kaznama i vjerskim zabranama, vlasti ovaj problem još uvijek nemaju pod kontrolom. „To očito nije dovoljno. Time se uklanjanju samo simptomi, a nikako uzroci velike ovisnosti kod stanovništva. U bolnici u kojoj ja radim imamo primjerice na raspolaganju samo jednog socijalnog radnika. No, da ih čak imamo i više, ni to ne bi bilo dovoljno. Kako oni mogu pomoći nekome kome je jednostavno potreban posao?“, pita se liječnik Reza.

Drugim riječima, Iranu je potreban čvrsti koncept – uspješnija gospodarska politika, više radnih mjesta, perspektive budućnosti i moderni način rješavanja problema. Toliko dugo dok toga nema, droga će i dalje prijetiti širokim slojevima iranskog društva.

Autor: Reinhard Baumgarten/Željka Telišman

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva