1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranski inteligentni software za kontrolu interneta

Iranski dužnosnici objavili su da Teheran priprema posebni računarski program za kontrolu pristupa društvenim mrežama na internetu. Stručnjaci ne vjeruju da to vladi može omogućiti potpunu kontrolu sadržaja na internetu.

Iran kreira „inteligentni software“ koji će građanima omogućiti ograničen i kontroliran pristup filtriranim stranicama društvenih mreža kao što su „Facebook“ i „Twitter“, javljaju iranski mediji citirajući šefa policije Ismaila Ahmadija Moghadama. Moghadam tvrdi da će pametna kontrola aktivnosti korisnika na društvenim mrežama pomoći u eliminiranju „nedostataka“ tih stranica, dok će istovremeno omogućiti ljudima da imaju koristi od njihovog upotrebljivog sadržaja.

Sajam „Digitalni život“ u Teheranu

Sajam „Digitalni život“ u Teheranu

Korištenje zapadnih društvenih mreža i internet-stranica u Iranu je već ograničeno i filtrirano. Novi 'inteligentni računalni program' samo je jedna od brojnih mjera kojima je cilj povećanje kontrole sadržaja korisnika, u zemlji koja već jedno desetljeće pokušava stvoriti vlastitu vrstu 'net-spacea', koji se često zove i 'halal-internet'.

Odgovor Ahmadija Moghadama uslijedio je pošto je na „Facebooku“ otvorena stranica posvećena vrhovnom vjerskom vođi te zemlje Ajatolahu Al Hamneiju, koja je privukla veliku pažnju i u Iranu i u inozemstvu.

Infrastrukturni kapaciteti

Iran je, u suradnji s Kinom, koja je pionir u cenzuri interneta, tijekom proteklih nekoliko godina razvio svoj sofisticirani sustav filtriranja i praćenja sadržaja. „Ali u sustavu ima puno rupa i on nije čvrst kao kineski“, objašnjava iranski stručnjak za tehnologiju Nima Rašedan koji živi u Švicarskoj: „Mislim da šef policije ne zna točno o čemu govori. Objavio je ideju kao novi plan, ne poznajući točno tehničke teškoće projekta.“ Rašedan ne vjeruje da Iran ima adekvatnu infrastrukturu i znanje da bi napravio takav program. „Iran još nije bio u mogućnosti uspješno iskopirati kineski model,“ smatra Rašedan.

Peking je, umjesto da svojim građanima omogući pristup društvenim mrežama koje su stvorile kompanije na Zapadu, kreirao svoju verziju tih stranica, kao Weibo - kineski odgovor na Twitter i Youku - koji je kao Youtube. Takva politika se pokazala uspješnom – te stranice su u Kini nevjerojatno popularne.

Iran je isto tako pokušao stvoriti svoju verziju Facebooka i Youtubea, ali većina internetskih korisnika radije je ostala na zapadnim platformama, koje su već postale popularne. Da bi ih uvjerila da se predomisle, vlada je proteklih mjeseci ponudila pristup internetu velike brzine samo onima koji žele pristup stranicama iranskih društvenih mreža.

Nima Rašedan

Nima Rašedan

Ogroman zadatak

Iranska vlada ima potpunu kontrolu interneta i nadgleda sav prijenos podataka u zemlji, u kojoj, od 75 milijuna ljudi, prema procjenama vlade, internet koristi njih 25 milijuna. Broj korisnika međutim iz dana u dan raste i to otežava njihovo praćenje. „Kontrola dubokog paketa, forma je paketa filtera za računarske mreže koja provjerava podatke, a mnogo teže funkcionira kad broj korisnika i količina prenesenih podataka raste svakog dana“, objašnjava Rašedan.

Jedna od metoda koju je vlada isprobala bilo je i raspoređivanje SSL akceleratorskih uređaja, koji su pomagali u preciznijem dekodiranju podataka na internetu. Ali takvi napori nisu bili dovoljni. Rašedan ukazuje da su se vlasti morale vratiti na jednostavnije mjere, kao što su blokiranje Flash i MP3 datoteka na Facebooku, da bi imali kontrolu nad situacijom. Korisnicima, izgleda, to nije smetalo, jer „većina njih dijeli fotografije i tekstove umjesto videa“.

„Vlasti mogu ograničiti protok, zabraniti prijenos podataka i u potpunosti blokirati neke internet-portale, kao što su virtualne privatne mreže (VPNs) ili prekinuti veze kodiranih podataka. Tako oni povremeno prekidaju pristup G-mailu, objašnjava Rašedan.

Pritisak zbog politike o internetu

Društvna mreža

Cenzura društvenih mreža

Rašedan kaže da su oni koji donose odluke o cenzuri interneta bili pod pritiskom različitih organizacija unutar zemlje, da povećaju brzinu interneta. „Većina internetskih ponuđača u Iranu ima izravne veze sa vojnim institucijama, kao što je Revolucionarna garda. Milijarde dolara su usko vezane s internet-projektima, tako da vojne institucije naglašavaju važnost povećanja internetskog prometa.“

Jedan dio dužnosnika, kao što je Ajatolah Hamnei, plaši se daljnjeg širenja interneta, a drugi su u dilemi treba li „povećati brzinu i protok ili smanjiti cenzuru“.

Za to vrijeme, zemlje Srednjeg istoka nadmeću se u razvoju internetskih infrastruktura. Turska i arapske zemlje Perzijskog zaljeva trenutačno su na vrhu, i same proizvode „start-ap“ i druge tehnologije. Tako da će, sudeći po Rašedanu, samo jedna zemlja u regiji imati gubitke zbog povećane cenzure i ograničenja protoka – a to će biti sam Iran.