1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranski atomski program – uteg na rusko-izraelskim odnosima

Prilikom prvog posjeta Vladimira Putina Bliskom istoku nakon sedam godina Izrael je od Rusije zatražio zaustavljanje iranskog atomskog programa. Međutim, Moskva ne namjerava ozbiljno mijenjati politiku prema Teheranu.

Russian President Vladimir Putin, left, speaks with Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu as they prepare to deliver joint statements after their meeting and a lunch in the Israeli leader's Jerusalem residence, Monday, June 25, 2012. Netanyahu says Russian President Vladimir Putin agrees that a nuclear Iran would pose a grave danger to the world. Netanyahu pressed for further sanctions on the Islamic Republic to quash its budding nuclear program. In statements after their meeting Monday, Putin acknowledged that the talks covered Iran and the uprising in Syria, but added that he saw negotiations as the only solution for such matters. (Foto:Jim Hollander, Pool/AP/dapd)

Putin Benjamin Netanjahu Jerusalem Israel Pressekonferenz

Vladimir Putin u Izrael je stigao krajem lipnja, zajedno s još pet ministara. Ukupno, delegacija je brojila čak 300 ljudi za prijevoz kojih su bila potrebna četiri aviona. Iranski program nuklearnog naoružavanju Izraelcima je trn u oku. Premijer Benjamin Netanjahu postavio je iranskom režimu oštre uvjete: Teheran mora zaustaviti obogaćivanje urana, sav već obogaćeni materijal iznijeti iz zemlje te zatvoriti postrojenje Fordo. Čini se da se Rusija više ne solidarizira bezuvjetno s Iranom.

Profesor Orijentalnog instituta u Moskvi Vladimir Sajin potvrdio je da Rusija više ne bi trebala podupirati Iran, kao što je prije jednostrano čvrsto podupirala arapske zemlje, kaže ovaj stručnjak za Bliski istok. Odnosi Rusije i Izraela nakon raspada SSSR-a bitno su se poboljšali. „Rusi i Izraelci mogu se posjećivati bez viza. Nakon američkih, u Izraelu je najviše upravo ruskih turista.“

Ruska veza izraelskih političara

Otprilike milijun i pol Izraelaca govori ruski. Mnogi od njih došli su u Izrael nakon 1990. kao emigranti iz Sovjetskog Saveza. Na primjer, izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Liebermann, koji je 1999. osnovao stranku „Izrael je naša kuća“ (Jisra’el Beitenu / Наш дом Израиль). Njezini glasači u prvom su redu upravo rusofoni imigranti. Stranka u Knesetu trenutačno ima 11 od ukupno 120 mjesta, no prema anketama mogla bi nakon sljedećih izbora 2013. godine povećati broj zastupnika na 20. Riječ je o dijelu političke elite koja vrlo pažljivo prati svaku, pa i najmanju promjenu ruske vanjske politike, a prije svega odnose Rusije i Irana te aktivno oblikuje politiku Izraela. Tijekom Putinovog dolaska prevoditelji zapravo i nisu bili potrebni – osim Liebermanna ruski govore i Juli-Joel Edelstein, ministar dijaspore i informiranja te predsjedatelj trenutačno vladajuće koalicije Ze’ev Elkin. Obojica su rođeni u Sovjetskom Savezu i pripadaju stranci Likud.

Holokaust kao mjerilo

Iranski atomski program izaziva zabrinutost u Izraelu

Iranski atomski program izaziva zabrinutost u Izraelu

Zbog te političke konstelacije Putin je u Izraelu pokazivao naročit oprez. Između ostalog, izjavio je i da se holokaust nikada više ne smije ponoviti, što je, po Sajinu, bilo upozorenje namijenjeno Teheranu. „Tim se riječima Putin suprotstavio Ahmadinedžadovom poricanju holokausta.“ Iranski predsjednik još uvijek u javnosti tvrdi da je holokaust „laž“, što svaki puta u Izraelu i diljem svijeta izaziva vrlo žestoke reakcije.

Izraelski stručnjak iz Jeruzalema, Amir Menashe, pak, tvrdi da Putinova izjava nije bila dovoljno jednoznačna da bi se moglo ustvrditi kako predstavlja promjenu politike. „Kad bi utjecaj židovskog lobija u Moskvi bio dovoljan, tada Rusija ne bi mogla tako snažno podupirati Iran i Siriju.“ U Rusiji nema niti jednog Židova na visokoj političkoj funkciji. Nisu, naime, dovoljno politički aktivni.

Još uvijek bez jasnog vanjskopolitičkog smjera

Što se tiče vanjske politike, Putin u ovom trenutku ne odaje nikakve jasne namjere, kaže Hans Henning Schröder, stručnjak za zemlje ZND-a iz berlinske Zaklade za znanost i politiku. „Kako prema SAD-u, tako i kad govorimo o Europi, Putin je napravio niz gesta koje pokazuju da nije zainteresiran za suradnju. U svjetlu tih činjenica zanimljiv je njegov posjet Izraelu, i naravno da je Iran zabrinut da bi moglo doći do promjene političkog kursa.“ Rusija bi na Bliskom Istoku željela i dalje ostati aktivan čimbenik te zadržati kontakte s obje zemlje – Izraelom i Iranom.

Unatoč tome Rusija će nakon arapskog proljeća teško zadržati dobre veze s arapskim zemljama jer je u mnogima od njih izgubila utjecaj. „Okretanje Izraelu nije novo. Ali Rusija sasvim sigurno neće voditi politiku koja bi je udaljila od Irana“, tvrdi Schröder.

Izraelski predsjednik Šimon Peres izrazio je nakon Putinovog posjeta uvjerenje da Rusija neće dopustiti prijetnju iranskog atomskog programa. Peres je zajedno s Putinom u izraelskom obalnom gradu Netanji otkrio spomenik koji obilježava pobjedu Crvene Armije u Drugom svjetskom ratu nad nacističkom Njemačkom. Unatoč tim simboličnim gestama nema znakova da bi došlo do ozbiljne promjene ruske politike prema Iranu.