1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iranske ambicije u regiji

Ovoga tjedna će se pokazati je li moguć dogovor s Iranom, rekao je američki ministar vanjskih poslova Kerry. U pregovorima o atomskom programu vlada oprezni optimizam. No pregovarače brine vanjskopolitički kurs Teherana.

Hasan Rohani

Iranski predsjednik Hasan Rohani

"Važne točke još uvijek nisu definirane", upozorava ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius. Ipak, postignut je napredak. Njegov kolega iz Irana Džavad Zarif potvrđuje ovu procjenu. U mnogim pitanjima je dogovor moguć, ali kod drugih još uvijek postoje razlike u mišljenjima. Jedan član izaslanstva SAD-a, koji je želio ostati anoniman, izjavio je kako sumnja da će se konačni dogovor postići do kraja ožujka, što je prvobitno bilo planirano. Potvrdio jer ipak da se sve strane u pregovorima trude kako bi do tog roka ostvarile barem neki rezultat. "Iran mora donijeti neke vrlo teške, ali neophodne odluke", izjavio je ovaj član američkog izaslanstva.

Ipak, konačni cilj - dogovor o kontroli iranskog atomskog programa - kod zapadnih država i država oko Perzijskog zaljeva ne otklanja zabrinutost zbog vanjskopolitičkih ciljeva vlade u Teheranu. Njih i dalje brine želja Irana da postane nova regionalna sila Bliskog istoka.

Iranski savjetnici u Iraku

Assad i Zarif dobro surađuju

Assad i Zarif dobro surađuju

Tako se Iran već godinama angažira u Siriji. Tamo se postrojbe Revolucionarne garde bore na strani režima predsjednika Bashara el-Assada, baš kao i tisuće boraca libanonskog Hezbollaha - paravojske koju financira Teheran.

Mnogo toga ukazuje i na to da je Iran vojno aktivan i u susjednom Iraku. Iranski šef diplomacije Zarif je početkom ožujka za CNN izjavio da "Iran nema svojih snaga na iračkom tlu". Istovremeno je potvrdio da je njegova zemlja indirektno umiješana u borbu protiv terorističke organizacije "Islamska država". "Imali smo uvijek savjetnike u toj zemlji koji su podržavali iračku vladu i vojsku", priznao je on. Iranska novinska agencija FARS izvještava kako se iranski general Kasim Sulejmani nalazi u samom vrhu iračke vojske.

Susjedi Irana, baš kao i države Zapada, ovaj iranski angažman promatraju s pomiješanim osjećajima. Iranska vojna sila je dragocjena pomoć u borbi protiv IS-a. Jasno je isto tako da je vjernost Teherana sirijskom predsjedniku Assadu bitno doprinijela destabilizaciji prilika u Siriji. To je i omogućilo da u Siriji ojačaju teroristi IS-a.

Pitanje je također čemu vodi dugoročni angažman Irana u Iraku. General Martin E. Dempsey, šef zapovjedništva vojske SAD-a, angažman Teherana u borbi protiv IS-a vidi kao djelomično pozitivan. "Ipak, to bi mogao postati problem, ako to dovede do novih vjerskih podjela između šijita i sunita u toj zemlji."

Strah od hegemonskih težnji

Proteklih godina se pojačala bojazan da će među šijitima doći do još većeg utjecaja religije. Iran kroz suradnju s Asadom i libanonskim Hezbollahom daje veliku važnost saradnji sa šijitskim partnerima. Teheran i u Jemenu podržava šijitske pobunjenike naroda Huti, koji su natjerali u bijeg legalno izabranu vladu i trenutno vode borbe za prevlast nad gradovima na važnim strateškim položajima. Iran bi mogao pokušati pomoći šijitskim snagama u Jemenu, Siriji, pa i u Iraku da dođu na vlast. Pitanje je što bi to značilo za sunite u tim zemljama. Politička izolacija sunita, što je činila vlada bivšeg iračkog premijera Nurija el-Malikija, bitno je doprinijela tome da Islamska država stekne brojne simpatizere.

Uz sve to, savjetnik iranskog predsjednika Ali Junezi, ovako je nedavno opisao susjednu zemlju: "Trenutno, Irak ne samo da se nalazi unutar našeg civilizacijskog kruga utjecaja, nego je dio našeg identiteta, kulture, dio je našeg središta interesa i naše zemlje. Kako su geografija i kultura Irana i Iraka nerazdvojne, tako se mi ili borimo jedni protiv drugih ili ćemo postati jedno."

Junezi je ovom izjavom početkom ožujka izazvao niz ogorčenih reakcija. Irački ajatolah Ali al-Sistani je izjavio kako je njegova zemlja zahvalna Iranu na podršci u borbi protiv IS-a, ali je dodao: "To ne znači da će Irak izgubiti svoju nezavisnost i identitet." Junezi je potom izjavio da je pogrešno shvaćen. On je rekao da je govorio o "povijesnom i kulturnom jedinstvu", ali to ne znači "da će Irak postati dio iranskog carstva". Ali upravo u tu izjavu nisu povjerovali brojni analitičari.

Zapad želi dobiti uvid u detalje iranskog atomskog programa i pristup pogonima

Zapad želi dobiti uvid u detalje iranskog atomskog programa i pristup pogonima

Zajednički interes u borbi protiv IS-a

Arapski list Al-Hayat, financiran novcem iz Saudijske Arabije, zato s dozom zabrinutosti gleda na mogući sporazum o iranskom atomskom programu. "Države Perzijskog zaljeva su svjesne da se dogovor SAD-a i Irana neće odraziti samo na pitanja nuklearnih tehnologija. On će učvrstiti politiku vlade predsjednika Obame koji je slijep kada se radi o regionalnim ambicijama Teherana. To će ohrabriti Iran da i dalje ekspandira i ovlada arapskim svijetom - u Iraku, Siriji, Jemenu, Libanonu i drugdje."

Slične kritike iznijeli su i članovi Vanjskopolitičkog odbora američkog Senata. "Cilj Irana je postati najjača sila regije", tvrdi republikanski senator Marco Rubio. Šef američke diplomacije John Kerry odbacio je ovakva stajališta uz tvrdnju: "Ne smije se zanemariti činjenica da sve države regije imaju iste interese kada je riječ o problemu sa IS-om."

Otvoreno je pitanje tko je taj koji će biti u stanju da taj interes kasnije najbolje iskoristi u vlastitu korist.