Iran poteže konce u borbi za vlast u Iraku

Nacionalno vijeće sigurnosti u Iranu objavilo je promjenu svoje politike prema iračkoj vladi. I podržalo pokretanje postupka za smjenjivanje iračkog premijera Nurija al-Malikija. Prethodno je irački predsjednik za sastav nove vlade dao mandat potpredsjedniku parlamenta Hajdaru al-Abadiju.

Ranije je al-Maliki mogao računati na podršku iranske vlade. Teheran je, naime, pozdravio njegov prvi izbor za premijera 2006. godine. Šijit al-Maliki mogao se osloniti i na pomoć šijitske susjedne države u borbi protiv sunitskih ekstremista. No sada se iransko vodstvo distanciralo od premijera koji je odbio nacionalno pomirenje i time, prema mišljenju Teherana, potaknuo izbijanje sukoba u Iraku.

Od pada diktatora Sadama Huseina godine 2003. Iran se poprilično miješao u unutarnje poslove susjedne zemlje. No i za vrijeme Sadamove vladavine brojni su progonjeni pripadnici šijitske većine pobjegli iz Iraka u Iran. "Tako su uspostavljeni intenzivni odnosi", objašnjava za Deutsche Welle Ferhad Seyder, profesor Sveučilišta u njemačkom gradu Erfurtu. Od tada je Teheran imao kontakt sa skoro svim šijitskim strankama, pokretima, organizacijama i milicijama u Iraku. Profesor Seyder kaže da je i Patriotska unija Kurdistan, jedan od dva najvažnija kurdska pokreta na sjeveru Iraka, usko povezana s Iranom.

Politički, vojni i vjerski utjecaj

Teheran može na različitim razinama utjecati na razvoj događaja u Iraku. Na prvom mjestu je politika. "Iran ima dobre odnose prije svega sa strankom Dava, čiji su član i al-Maliki i budući premijer al-Abadi", pojašnjava Lina Khatib, direktorica Centra za Bliski istok pri zakladi Carnegie. Ona također napominje da Iran vojno pomaže iračku vojsku, ali i šijitske borce. Tu je i uska vjerska povezanost, kaže Lina Khatib. U iračkim gradovima Nadžafu i Kerbeli nalaze se najveće šijitske svetinje, pa ondje svake godine hodočaste na stotine tisuća Iračana i Iranaca.

"Bilo bi nezamislivo kada bi jedan premijer u Iraku bio izabran bez blagoslova Irana", smatra Lina Khatib. Ali naglašava kako to ne znači da Teheran kontrolira cjelokupni politički život u susjednoj zemlji. Kao primjer navodi utjecajnog šijitskog ajatolaha Alija Sistanija, koji se otvoreno protivi iranskom miješanju u iračke unutarnje poslove. I profesor Seyder kaže da vlada u Bagdadu ni u kojem slučaju nije iranska marioneta. To je, prema njegovim riječima, vidljivo i u slučaju al-Malikija, čiju je smjenu Iran želio još prije nekoliko mjeseci. "Ako se nečemu usprotivi neka iračka politička snaga, tu ni Iran ne može napraviti čudo", komentira Seyder.

Irak kao dio šijitskog polumjeseca

Islamska Republika Iran je četiri puta veća od Iraka i ima trostruko više stanovnika. No za Teheran je Irak od velike strateške važnosti. On je dio tzv. šijitskog polumjeseca, objašnjava profesor Seyder. To područje u obliku polumjeseca prostire se od šijita u Libanonu preko Sirije i Iraka do Irana. "To je vrlo skupi projekt. Utrošeno je puno truda i novca kako bi se ovdje održao utjecaj Irana", kaže erfurtski profesor.

Sada su iranski interesi u Iraku ugroženi od strane sunitskih terorista okupljenih u organizaciju "Islamska država" (IS; nekadašnji ISIS). Kako bi se zaustavilo napredovanje ekstremista, Iran mora surađivati baš sa svojim najvećim neprijateljem SAD-om. Lina Khatib tvrdi da se postrojbe Republičke garde Irana već bore protiv sunitske milicije. Sada je i SAD počeo napadati iz zraka. I Iran i SAD podržavaju vladu u Bagdadu, kao i Kurde u borbi protiv ekstremista. Prema mišljenju Line Khatib, to omogućava ponovno pokretanje dijaloga između Irana i SAD-a.