1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Iran na novoj raskrsnici

Građani Irana u petak biraju novi saziv parlamenta i, što je možda i važnije, Vijeće stručnjaka. Nejasno je hoće li kao pobjednik izaći tabor tvrdolinijaša ili umjerenih političara bliskih predsjedniku Rohaniju.

Uobičajeni prometni kaos na teheranskom trgu Vanak ima ponešto neobičan dekor. Sa stotina predizbornih plakata biračima se preporučuju potpuno pokrivene žene, šijitski duhovnici ili mladići u modernim odijelima. Svi ti šareni kandidati grubo se mogu svrstati u dva tabora – na konzervativce naklonjene vrhovnom vođi Aliju Hameneiju i reformiste bliske predsjedniku Hasanu Rohaniju. I jedni i drugi su proteklih tjedana pokušavali u biračkom tijelu probuditi dojam da su izbori gotovo sudbonosni. „Zemlji treba tvoj glas“, obraća se predsjednik Rohani SMS-porukom koju je dobio svaki korisnik mobilnog telefona u Iranu. „U petak zajedno stvaramo svijetlu budućnost za našu zemlju“, stoji u poruci.

Vjetar u leđa Rohaniju?

Puno je toga u igri. Iran ne poznaje klasični višestranački sustav, ali se narodni predstavnici mogu svrstati u tri struje. Trenutno većinu imaju konzervativci vjerni stečevinama islamske revolucije zajedno s tvrdolinijašima koji u Zapadu vide sotonsko djelovanje i žele zaštititi zemlju od svakog vanjskog utjecaja. Reformisti bliski Rohaniju su u manjini. Dogovor o iranskom nuklearnom programu i ukidanje zapadnih sankcija prošli su tek uz podršku umjerenijih konzervativaca. No taj tabor se trudi da se demonstrativno otvaranje Irana prema van ne prelije u samu zemlju. Ukidanje zabrane društvenih mreža ili propisa za odijevanje žena? Od toga sa sadašnjim sazivom parlamenta nema ništa.

Predizborna kampanja u Iranu

Predizborna kampanja u Iranu

Nakon izbora bi se odnos snaga mogao promijeniti. „Uvjeren sam da će biti odabran saziv koji će više biti na liniji predsjednika“, kaže Hosein Kanani Mogadam koji pripada Zelenoj stranci. U razgovoru za DW on navodi da je umjereni predsjednik Rohani do sada ionako bio najviše zaokupljen vanjskom politikom, odnosno podizanjem sankcija pod kojima je patila iranska ekonomija. „Pošto je u tome uspio, sad može prijeći i na druge teme – i u tome bi mogao uživati veću podršku novog parlamenta“, nada se Mogadam.

Pomalo slobodni izbori

Nije čudo što se Rohani pred izbore zalagao da što više umjerenih kandidata za zastupnička mjesta uopće bude pušteno u izbornu utrku. Zbog toga se predsjednik zamjerio čak i moćnom Vijeću čuvara čija je zadaća čuvati stečevine islamske revolucije. Tu svoju ustavnu ovlast Vijeće koristi da pred izbore zabrani kandidaturu nepodobnim kandidatima. Ovog puta je najprije tek polovici od 12.000 kandidata dozvoljeno da nastupe na izborima. Stoga je Rohani javno pozvao Čuvare da promijene svoju odluku rekavši da građani ne bi smjeli steći dojam da su izbori već unaprijed odlučeni.

Upravo takav dojam ima većina pristaša umjerene oporbe i tu ništa ne mijenja ni činjenica da su Čuvari djelomice popustili i vratili oko 1.500 kandidata u izbornu utrku. „Nemamo priliku glasovati za one kandidate i ideje koje smatramo najboljim“, kaže Ali dok rukom zamišljeno gladi brkove. Taj 63-godišnjak sjedi na klupi u jednom teheranskom parku gdje uz šalicu čaja s prijateljima raspravlja o politici. „Ovo nisu slobodni izbori“, zaključuje pesimistično. Njegov prijatelj Hamid je ipak protiv bojkota: „Moramo glasovati jer su i ovakvi izbori bolji od nikakvih.“

Izborni plakati po autu

I po autima su lijepljeni brojni plakati

Protiv bojkota su i reformski političari. Doduše, zaista slobodni i demokratski izbori bili bi tek oni na kojima bi se svatko mogao kandidirati, smatra jedan od kandidata Alireza Mahjub. Ipak, on ukazuje da je dio reformista čak uspio napraviti zajedničku listu s tridesetak imena, što se smatra korakom od sedam milja. „Prošli put smo samo nas dvojica bili na toj listi“, kaže Mahjub. Bojkot bi, kaže, koristio samo konzervativcima koji imaju veliku bazu discipliniranih birača. „Za nas reformiste važi jednostavna logika: što više ljudi glasuje, to bolje.“

Vijeće važnije od parlamenta

Odaziv birača može biti presudan i za izbore za takozvano Vijeće stručnjaka, koji se održavaju paralelno s izborima za parlament. „A ti izbori su još značajniji od parlamentarnih“, kaže Sajed Reza Musavinia s teheranskog Fakulteta političkih i pravnih znanosti. Vijeće stručnjaka se sastoji od šijitskih duhovnika kojima je službena zadaća nadzirati rad vrhovnog vođe i izabrati novoga kada aktualni umre. Vođa Ajatolah Hamenei ima 76 godina i već je i sam rekao da možda neće poživjeti do sljedećih izbora za Vijeće stručnjaka čiji mandat traje osam godina. Drugim riječima, Vijeće bi izborom novog vrhovnog vođe moglo odrediti smjer Irana za iduća desetljeća.

Ali i Hamid su suglasni da je izbor Rohanija za predsjednika već pokrenuo promjene u Iranu. „I ovi izbori će promijeniti puno toga“, sigurna su dvojica prijatelja. Ali koliko brzo? I hoće li promjene konačno postati vidljive na ulicama oko trga Vanak kojima žene i dalje smiju šetati samo pokrivene glave? To se odlučuje ovoga petka.

Preporuka uredništva