1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Irakom će patrolirati roboti

Američka vojska namjerava uskoro u Irak poslati prvih 18 naoružanih robota nazvanih S.w.o.r.d.s. U njima pojedini vojni stratezi već vide vojnike budućnosti – nisu gladni, nisu žedni, ne boje se i nemaju obitelj i prijatelje.

S.w.o.r.d.s bi u Iraku trebao spriječiti prizore poput ovih

S.w.o.r.d.s bi u Iraku trebao spriječiti prizore poput ovih

Još je prošle godine magazin ”Time”borbene robote proglasio izumom koji je bio najveće iznenađenje godine. Sada bi se oni trebali iskazati u praksi.

Prvi robot američke vojske naoružan strojnicom može ispaliti i do tisuću hitaca u minuti. Bez da se imalo trznu, oduševljeno ističu njegovi pronalazači, s.w.o.r.d.s.može s udaljenosti od dva kilometra pogoditi cilj veličine jednog novčića.

”Ti borbeni roboti pomoći će da se dramatično smanje gubici američke vojske, kaže Arnis Mangolds, dopredsjednik Foster-Millera, tvrtke koja je razvila tehnologiju ovog robota. Još od 2000. Pentagon se služi sličnim, ali nenaoružanim robotom "Talon", koji se koristi za deaktiviranje bombi. Isfrustrirani marinci, čiji suborci iz dana u dan pogibaju u zasjedama ili u eksplozijama podmetnutih bombi, u jednom su trenutku zatražili: ”Dajte nam konačno nekog naoružanog robota.”

"Ako se takav jedan robot može koristiti tamo gdje bi vojnici inače bili ugroženi zbog mina, snajperista ili bombaških zasjeda, onda je to golemi napredak.” nastavlja Mangolds. Princip je vrlo jednostavan: jedan vojnik daljinskim upravljačem daje zapovjedi toj gotovo devedeset centimetara velikoj robotskoj platformi koja se kreće na gusjenicama, a domet je tisuću metara. Robot bez stanke u akciji može biti četiri sata, no maksimalno se može kretati brzinom od deset kilometara na sat. Ubojitim oružjem S.w.o.r.d.s postaje pritiskom na dugme. Za sada su opremljeni strojnicama, ali kasnije će moći ispaljivati i rakete.

Američki je kongres još prije pet godina dao nalog ministarstvu obrane da u roku od jednog desetljeća trećinu svih vozila i trećinu svih bombardera-aviona preinači da funkcioniraju bez posade. Danas tako u program za naoružanje pod nazivom ”Future combat systems” odlazi 127 milijardi dolara. Prema procjeni stručnjaka roboti S.w.o.r.d.s još će povećati proračun za obranu, ali kasnije će ipak uslijediti uštede, jer konačno, strojevima ne treba mirovina. Pentagon već sada ima problema kako prikupiti više od 650 milijardi dolara za isplatu predstojećih mirovina. Jedan vojnik u prosjeku stoji nekoliko milijuna dolara, uključujući tu obuku, opremu, plaću i mirovinu. Borbeni robot S.w.o.r.d.s znatno manje.

Kritičarima, međutim, niz kičmu prolazi jeza, jer im je pri pomisli na takvog robota pred očima Terminator s filmskih ekrana koji suludo puca oko sebe. Ali, dok filmski Terminator samostalno razmišlja, odlučuje, puca i ubija, kod borbenih robota američke vojske odgovornost snosi vojnik koji drži daljinski upravljač. No, vojni su stratezi toliko uvjereni u svoj napredak da se u Pentagonu pravnici već bave pitanjem mogu li i smiju li ubuduće na ratištu o životu i smrti odlučivati roboti.

Ako se zanemari model koji je predviđen za akcije u Iraku, vojni roboti do sada ipak prolaze prilično neslavno. Prilikom jednog testiranja Pentagonovog sektora za istraživanje u pustinji Mojave nedavno je angažirano petnaest prototipova koji su imali zadaću da kroz neprohodno područje voze dvjestotinjak kilometara. Cijena toga je bila milijun dolara, no već četiri sata kasnije svaki je robot završio na starom željezu.