Irak traži pomoć Europske Unije

Ministar Zebari tijekom ručka s kolegama ministrima vanjskih poslova članica Europske Unije razgovarao je o pružanju pomoći Unije u obnovi Iraka. Zebari je istaknuo kako od Europske Unije očekuje ne samo verbalnu već i praktičnu pomoć. Predsjedavajući ministarskog vijeća nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot je svojem iračkom kolegi poručio kako je Unija spremna koliko može pomoći. O dodatnim sredstvima osim već obećane ranije pomoći u visini od 200 milijuna eura nije bilo govora.

Nadalje razgovarano je o ponovnom uvođenju smrtne kazne, gdje je Unija naglasila svoje protivljenje a i ministar Zebari s jedne strane priznao da je protivnik smrtne kazne. „Međutim, Irak je suočen s velikim izazovom na području sigurnosti. Osim toga osobama koje su odgovorne za terorističke napade nedostaje bilo kakav oblik čovječnosti“, rekao je irački ministar, dodajući kako je protiv takvih elemenata potrebno zatrašivanje. Nova iračka vlada još nije odlučila da li će ponovno uvesti smrtnu kaznu koja je ukinuta dok traje intervencija multinacionanih snaga koju predvode Sjedinjene Države.

Na novinarsko pitanje da li će nakon brojnih akcija multinacionalnih snaga koje su rezultirale u ubijanju civila iračka vlada nastaviti suradnju s koalicijskim snagama, prije svega s Amerikancima, ministar Zebari je odgovorio: „Postoje teroristički elementi i grupacije koje operiraju protiv nove iračke vlade i protiv iračkog naroda. Ovi teroristi ubili su više Iračana nego članovi koalicijskih snaga“, rekao je Zebari dodajući kako nova iračka vlada surađuje s multinacionalnim snagama i da to ne skriva.

Oko Sudana predsjedavajući ministarskog vijeća Bot naglasio je kako je Unija spremna u najgorem slučaju provoditi politiku “mrkve i batine”. Bruxelles će raznatrati poduzimanje daljnjih mjera ukoliko u skoroj budućnosti ne prestane opasnost od smrti, strahota i gladi, stoji među ostalim u zaključcima ministarskog sastanka.

Ministri su usvojili i odluku o preuzimanju mirovne misije u Bosni i Hercegovini, a ona će nositi naziv „Althea“. Europska Unija će krajem godine od SFOR-a preuzeti dosadašnje operacije na terenu, a u idućih nekoliko mjeseci trebaju se dogovoriti pojedinosti između bosansko-hercegovačkog vodstva, NATO saveza i Europske Unije. NATO je na svojem lipanjskom summitu također donio odluku o predaji SFOR-ove mirovne misije Europskoj Uniji, a radi se o misiji koju je NATO u BiH obavljao devet godina. Do kraja godine snage bi se smanjile na sedam tisuća vojnika.