1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Irak – između bombaškog terora i krize vlade

Bombaški napadi, pucnjava i slaba vlada. Stanje u Iraku se osjetno pogoršalo nakon povlačenja američkih vojnika iz te zemlje. Ponovo raste strah od mogućega građanskog rata.

Sunit Hašem (lijevo) i šijit Maliki

Sunit Hašem (lijevo) i šijit Maliki

Najprije je taj nepoznati muškarac ljubazno dijelio slatkiše – djeci, ženama i muškarcima. A onda je aktivirao eksplozivnu napravu. U samoubilačkom napadu je ubijeno više od 60 ljudi. Žrtve su šijitski vjernici koji su bili na putu prema jednoj džamiji u Basri na jugu Iraka.

Bombaški napad u Basri

Žrtve su većinom nevini ljudi

Zločin se dogodio 14. siječnja i samo je jedan od brojnih napada proteklih dana i tjedana. Bombaški teror može pogoditi svakoga: šijite i sunite, civile, policajce i vojnike. U napadima proteklih tjedana ubijeno je više stotina ljudi.

Uzrok novog vala nasilja i ponovne destabilizacije zemlje nije povlačenje američkih vojnika, smatra njemački stručnjak za Irak Günther Joetze. Razlog je konfrontacijska politika premijera Nurija al Malikija, kaže on.

Sustavno ignoriranje sunita

Maliki je šijit kao i oko 60 posto Iračana. Arapskih sunita je oko 20 posto. Uz njih su tu još kurdski i turkmenski suniti. U vrijeme Sadama Huseina zemljom su vladali suniti.

Nakon izbora 2010. nacionalne i vjerske skupine su Sporazumom iz Erbila dogovorile podjelu vlasti. Ali, Maliki je očito od početka imao druge namjere. Formalno postoji zajednička vlada. No sunitski predstavnici su „sustavno obezvlašćivani“, kaže Joetze.

Irački premijer Nuri al Maliki

Irački premijer Nuri al Maliki

Maliki primjerice u vladi nema ministra obrane. A to je mjesto zapravo trebalo pripasti sunitima. Istovremeno glavne pozicije dodjeljuje svojim stranačkim kolegama ili ih zaposjeda sam. „Malikijev cilj je uspostaviti vlastitu diktaturu“, kaže irački emigrant Kadhim Habeb koji živi u Berlinu.

Bijeg na kurdsko područje

Najnoviji primjer Malikijeve težnje za apsolutnom vlašću je nalog za uhićenjem dopredsjednika Tarika al Hašemija. Ugledni sunit je navodno poticao i financirao bombaške napade i ubojstva. Hašemi odbacuje optužbe ministarstva unutarnjih poslova u kojemu dominiraju šijiti. Pobjegao je u autonomno kurdsko područje na sjeveru zemlje i tako izbjegao uhićenje.

Stručnjak za Irak Günther Joetze ne isključuje da su optužbe protiv Hašemija utemeljene. Ali proteklih su godina gotovo svi irački političari koristili silu kao sredstvo. To vrijedi i za samog Malikija. U tim optužbama Joetze vidi mogućnost da se „riješi nekog istaknutog sunitskog političara“.

Irački dopredsjednik Tarik al Hašemi

Irački dopredsjednik Tarik al Hašemi

Kurdi zasad ne žele Hašemija izručiti središnjoj vladi. Ako mu se zajamči sigurnost i korektno suđenje Hašemi će sam doći u Bagdad, izjavio je jedan predstavnik kurdskog predsjednika. Kurdi ne žele biti uvučeni u sukob između šijita i sunita.

Moguć raspad Iraka

U međuvremenu je čitav sunitski blok Irakija, kojemu pripada i Hašemi, otkazao suradnju sa središnjom vladom i iračkim parlamentom. „Proces koji je Iraku trebao donijeti demokraciju faktično je doveo do vladavine jedne stranke i jednog čovjeka“, kaže istaknuti sunitski političar Salek al Mutlak. „Što duže Maliki ostane na vlasti to veća je vjerojatnost raspada Iraka“, kaže on ne isključujući nasilnu pobunu.

„Vjerojatnost da bi pokrajine sa sunitskom većinom mogle pokušati ostvariti autonomiju je velika“, kaže njemački stručnjak za Irak Günther Joetze. Irački emigrant Kadhim Habeb ide još dalje: „Moglo bi doći i do građanskog rata.“

Habeb redovito odlazi u Irak. U vrijeme Sadama Huseina je taj profesor ekonomije bio u zatvoru. On glavnim problemom smatra podjelu vlasti na temelju vjerske i etničke pripadnosti. Smatra da će u takvoj situaciji uvijek biti nasilja i ubijanja. On priželjkuje stranke koje će okupljati pripadnike svih vjera i djelovati na temelju iračkog identiteta.

Bombaški napad u Iraku

Bombaški napad u Iraku

Jak utjecaj Irana

Ali, stvarnost u Iraku izgleda drukčije. Sukobi između pojedinih etničkih skupina očito već predugo traju i rane iz proteklih godina su preduboke. Ni novi izbori, koje predlažu Habeb i Joetze kao izlaz iz aktualne krize, nisu vjerojatni, jer se Maliki u njih vjerojatno neće svojevoljno upuštati.

Na to bi ga mogao navesti samo pritisak izvana. Ali, mogućnosti utjecaja SAD-a na Malikija postale su manje. „SAD nije više glavna sila u Iraku, Iran je jači“, kaže Kadhim Habeb.

Irački susjedi – Iran i Saudijska Arabija – nisu zainteresirani za stabilan Irak. Obje te zemlje žele sačuvati svoj utjecaj u Iraku. Tako one podupiru sukobljene strane – Iran šijite, a Saudijska Arabija sunite. U najmanju ruku neizravno tako potiču i ekstremizam. A žrtve su nevini ljudi: muškarci, žene, djeca. Poput šijitskih hodočasnika 14. siječnja u Basri.

Autor: Nils Naumann/ Anto Janković
Odg. urednica: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva