1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ipak načelan dogovor u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

Okvirni sporazum do kojeg je bio dug put

Okvirni sporazum do kojeg je bio dug put

U nedjelju se dogodilo i za stručnjake - pravo iznenađenje ali i pravo olakšanje. Na pregovorima Svjetske trgovinske organizacije koja se održavala u Ženevi ipak je postignut načelni dogovor kako da se liberalizira svjetsko tržište. "Ovo je doista povijesni trenutak za našu organizaciju gdje smo opet dokazali da naši članovi mogu udružiti svoju pamet i volju i da tako možemo prevladati prepreke svake vrste. Sada smo postigli ono u čemu smo propali u Cancunu."

iako se može razumjeti optimizam direktora Svjetske trgovinske organizacije Supachai Panitchpakdija - treba biti oprezan: još nije sve gotovo niti čvrsto dogovoreno ali ipak - svi su pokazali spremnost da ne samo traže nove slobode za vlastiti izvoz nego su bili i spremni platiti cijenu. U Europi će to na primjer biti proizvođači šećera.

Prema sporazumu koji postavlja okvire pregovora za ovu jesen, zemlje u razvoju ubuduce ce svoje poljoprivredne proizvode lakse moci prodavati na trzistu industrijskih zemalja. Industrijske ce zemlje u tu svrhu otvoriti svoja trzista i ujedno znatno smanjiti subvencije svojim seljacima. Agrarne izvozne subvencije koje iskrivljuju cijenu agrarnih proizvoda na svjetskom trzistu, bit ce potpuno ukinute. Ta se odluka tice i Sjedinjenih Drzava koje svojim poljoprivrednicima daju kredite za izvoz. Njih je WTO definirao kao posredne subvencije pa zahtijeva da se vratite u roku od 6 mjeseci.

Dogovoreno je, osim toga, da drzavna poduzeca ubuduce vise nece smjeti izvoziti agrarne proizvode, sto pogadja prvenstveno Kanadu i Australiju.

Hermann Scheer, zastupnik Bundestaga iz redova SPD-a, koji se inace protivi WTO-u, ovaj je kompromis pozdravio: "Dobar je znak da se u posljednjem krugu pregovora u Zenevi sva paznja usmjerila na najvecu perverziju ukupnog modela svjetske poljoprivredne proizvodnje, a to su izvozne subvencije za poljoprivredna dobra, tj. na odluku o njihovom ukidanju. Ako to uspije, onda smo doista odmakli korak dalje, bez negativnih posljedica totalne liberalizacije trzista. Nikome nije u interesu, a pogotovo ne stotinama milijuna sitnih poljoprivrednika iz Treceg svijeta, da se poljoprivreda potpuno podredi zakonima svjetskog trzista. To je u interesu samo velikih poljoprivrednih koncerna, i na sjeveru i na jugu."

Svim se izvoznicama poljoprivrednih proizvoda zeli olaksati pristup stranim trzistima, zbog cega se zele "skresati" prije svega carine. Industrijske su se zemlje, medjutim, uspjele izboriti za to da se takozvani "osjetljivi proizvodi" i dalje smiju stititi od strane konkurencije. To se odnosi primjerice na japanske proizvodjace rizu i europske mljekare. Na predstojecim ce se pregovorima morati definirati koje ce se jos proizvode smatrati "osjetljivima" pa shodno tomu i proizvodima vrijednim zastite. Osim toga namjerava se smanjiti i takozvana neposredna pomoc seljacima. Smanjenjem agrarne proizvodnje u industrijskim zemljama se, naime, zeli zemljama u razvoju olaksati plasman dobara.

Sto se tice subvencija vlastitih proizvodjaca pamuka delegacija Sjedinjenih Americkih Drzava obecala je "ambiciozno i brzo" rjesenje. Ako SAD svoje obecanje zaista ispuni znatno ce se povecati sanse zapadnoafrickih seljaka na svjetskom trzistu koji se do sada nisu mogli nositi s konkurencijom iz Amerike. Novooblikovano WTO-ovo "Povjerenstvo za pamuk" trebalo bi redovito kontrolirati hoce li clanice uredno provoditi najavljeno smanjenje subvencija. Da bi siromasni uzgajivaci pamuka iz zapadne Afrike mogli prezivjeti Svjetska banka i Medjunarodni monetarni fond ce im pruziti prijelaznu financijsku pomoc. Sjedinjene Drzave do sada su svoje proizvodjace pamuka subvencionirale s 3 milijarde i 9 stotina tisuca dolara godisnje, sto je cetiri puta vise od ukupne pomoci koju SAD pruza Africi.

Industrijske su zemlje, u zamjenu za svoje ustupke na agrarnom podrucju, postigle jace otvaranje trzista nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju za svoje industrijske proizvode. Zemlje u razvoju snizit ce svoje uvozne carine na tu robu, ali tocan obujam snizenja carina tek ce biti odredjen na pregovorima. Takodjer ce biti olaksan i ulazak tvrtki usluznog sektora iz industrijskih zemalja u nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju. U pitanju su prvenstveno banke i osiguravajuca drustva, turisticka, energetska i vodoopskrbna poduzeca. Clanice bi do svibnja sljedece godine trebale podnijeti svoje konkretne prijedloge.

Sto se tice takozvanih Singapurskih tema industrijske su drzave napravile znatne ustupke zemljama u razvoju. Samo jedno od ukupno cetiri pitanja ostalo je nerijeseno i o njimu ce biti govora tijekom sljedece runde pregovora u Dohi - radi se o trgovinskim olaksicama koje ce se ostvariti pojednostavljenjem carinskih formaliteta i smanjenjem birokratskih propisa u trgovini. Zastita stranih investicija, jamstva da ce se poslovi dijeliti preko javnih natjecaja te pravila trzisnog natjecanja prema medjunarodnim standardima na predstojecim pregovorima teme su koje nece igrati vecu ulogu.