1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Investicije u inozemstvu ≠ nezaposlenost u zemlji

Gotovo da ne prođe dan a da neki njemački koncern ne otvori svoju podružnicu negdje na svijetu: od Azije pa do Južne Amerike, od Australije pa do samih Sjedinjenih Država. Isto tako, gotovo da ne prođe dan a da se ne čuje vijest kako se zatvara još jedan pogon u Njemačkoj i da su još neki zaposleni završili na cesti.

Njemačka savezna banka

Njemačka savezna banka

Nije teško doći do brzopletog zaključka kako je jedno obična posljedica drugog: radna mjesta jednostavno sele u inozemstvo. Međutim, Deutsche Bundesbank u svom najnovijem izvještaju tvrdi: da, njemačke tvrtke još nikada nisu toliko ulagale u inozemstvo, ali još se nikad nije toliko ulagalo - i u Njemačku. Što više, u tom se izvještaju navodi: "Očito je da pojačano prisustvo njemačkog gospodarstva u inozemstvu čini njemačko gospodarstvo još konkurentnijim".

Sve to nije nikakva novost

Brojke su vrlo dojmljive. Prema navodima Savezne banke, ukupan iznos izravnih investicija u inozemstvu šest puta je veći od iznosa na početku 90-tih godina i iznosi punih 677 milijardi eura. To je znak da su njemački poduzetnici sve više integrirani u međunarodno poslovanje. No to ne znači da je taj prodor na inozemna tržišta pao na teret domaćih investicija. Takvo stajalište zastupa i Christoph Roemer iz Instituta njemačkog gospodarstva: "To povećanje investicija u inozemstvu tijekom posljednjeg desetljeća - to nije nikakva novost. To je dobro jer od toga njemački poduzetnici imaju puno koristi. Nije novost ni to da to ne ide na štetu domaćih investicija - mi u Kölnu to možemo potvrditi."
Njemačke izravne investicije najvećim su dijelom koncentrirane u Europi i u Sjevernoj Americi. Gotovo polovina njemačkih podružnica u inozemstvu smješteno je u starim članicama Europske unije, a daljnjih 30 posto u Americi. No to ni u kom slučaju ne znači da njemački poduzetnici zanemaruju sve jače tržište u Istočnoj Europi i na Dalekom istoku. "Ranije su poduzetnici investirali najviše u industrijskim zemaljama jer su tamo tržišni izgledi najbolji. To međutim ne znači da nećemo investirati u istočnoj Europi ili u Kini", kaže Roemer.

Od 90-ih ide se na istok

U zemljama istočne Europe, koje početkom 90-tih godina njemačkim poduzetnicima nisu bile zanimljive, sada se investira ukupno 6 posto inozemnih investicija. U Kini su se u razdoblju od 1994. do 2004. ulaganja povećala za deset puta i iznose oko 8,5 milijardi eura.
Broj zaposlenih u njemačkim inozemnim podružnicama od početka 90-tih godina povećao se za 4,5 milijuna i time gotovo udvostručio. No, to ne znači da su njemačka radna mjesta premještena u inozemstvo. Christoph Roemer ne vidi vezu između inozemnih investicija i gubitka radnih mjesta u Njemačkoj: "Ne dolazi od premještanja radnih mjesta iz Njemačke u inozemstvo. Poduzetnici investiraju u inozemstvu zbog tržišnih razloga - što znači zato da bi rastao prihod, a kada raste prihod, onda se može više investirati i u Njemačkoj, a time otvarati, a ne ukidati radna mjesta u Njemačkoj."

Nije prevelika mudrost

Motivi za angažman u inozemstvu vrlo su različiti. Pri horizontalnim izravnim investicijama premještaju se dijelovi proizvodnje u inozemstvo zbog uštede troškova proizvodnje. Kod vertikalnih izravnih investicija cijeli se produkt proizvodi tamo gdje će se i prodavati, što je slučaj sa 70 posto investicija u inozemstvu. Svega 30 posto poduzetnika se angažira u inozemstvu zbog uštede troškova. Lako bi se moglo zaključiti da se radna mjesta u Njemačkoj gube upravo u tom tipu angažmana u inozemstvu: "Ne mora značiti. Kada premještate proizvodju zbog uštede troškova, na primjer u zemlje srednje i istočne Europe, onda tu dolazi do gubljenja radnih mjesta, ali to ne znači da je nezaposlenost u Njemačkoj zbog toga toliko visoka. Kada neki poduzetnik premješta radna mjesta u inozemstvo, time povećava svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu, što ujedno znači i to da se u Njemačkoj može ponovno više investirati. To znači da u zemlji nastaju nova radna mjesta. Vrlo je lako moguće da na taj način nastaje više novih radnih mjesta nego što ih se premješta", objašnjava Römer.
Do sličnih je rezultata došla i Savezna banka, u čijem se izvještaju zaključuje: "Ako se želi utvrditi pozitivna veza između investiranja i otvaranja novih radih mjesta, onda se dugoročno može očekivati da izravne investicije u inozemstvu povoljno utječu na razvoj tržišta rada u Njemačkoj".