1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Internet? Što je to?

Obzirom da već čitate ove retke, možete pomisliti da je internet u Europskoj uniji za svakoga postao svakodnevnica. Novo izvješće Eurostata pak tvrdi kako gotovo četvrtina Europljana nikad nije bila u svjetskoj mreži.

Djeca za računalom

Prošlog tjedna je objavljeno izvješće Europskog ureda za statistiku (Eurostat) koji je ispitao korištenje interneta osoba od 16 do 74 godina starosti u 27 zemalja Europske unije. U doba kad jedva koja tvrtka ili obitelj u Europskoj uniji jedva može zamisliti život bez mreže, statističari su sa zaprepaštenjem utvrdili kako 24% stanovnika Europske unije ne koristi internet - dakle preko 100 milijuna Europljana!

Stara podjela na sjever i jug

Logo Eurostata

Logo Eurostata

U priopćenju Eurostata konstatiraju kako se njihov broj smanjuje, ali to ipak znači da značajan broj Europljana uopće ne koristi web. Tu se pak potvrđuje i stara podjela Europe na sjever i jug - jer je upravo na jugu mreža još uvijek nepoznanica. Najviše nekorisnika interneta je u Rumunjskoj - tamo je 54% stanovnika priznalo da nikad nije "surfalo" na mreži, slijede Bugarska, Grčka, Cipar i Portugal gdje nešto manje od polovice stanovnika još uvijek nema pristup internetu kod kuće.

Na vrhu ljestvice je Švedska, gdje samo 5% stanovnika ne koristi svjetsku mrežu, a slijede je Luxemburg i Danska - sve zemlje sa preko 90% "umreženih" stanovnika. Isto tako, i dalje vlada pravilo da internet više koriste Europljani od Europljanka: 75% korisnika "surfaju" barem jednom tjedno, dok isto čini samo 65% korisnica.

"Život funkcionira i bez svjetske mreže"

Bugarski Rom iz Asenovgrada

Mnogim Europljanima i dalje ne treba svjetska mreža da (po)kažu što im je na umu

Linnar Viik, kojeg se često naziva ocem interneta u Estoniji, smatra kako to - nije iznenađenje: "Ako pogledate socijalne strukture u raznim zemljama, vidjet ćete kako zapravo nema osobite potrebe - pogotovo kod starijih osoba - za bilo kakve elektronske usluge. Lokalne zajednice zapravo mogu sasvim dobro živjeti i u načinu života iz prošlog stoljeća."

No bivši direktor razvoja mreže Skype i sadašnji rektor estonskog fakulteta za informatiku ukazuje i kako te brojke znače da su korisnici interneta "novo središte društva", makar je broj nekorisnika i dobra lekcija za sve odgovorne: "Kakvu god novu uslugu izmislite, morate imati na umu kako četvrtina društva nikad nije - i vjerojatno nikad neće koristiti internet."

Drugi stručnjaci se pitaju, što onda zapravo znače golema sredstva koje Europska unija odvaja za infrastrukturne projekte - kao što su i internetske mreže. Amelia Andersdotter, švedska zastupnica u Europskom parlamentu - i ujedno najmlađa članica tog tijela, podsjeća kako Europa izdvaja 1,2 milijarde eura za infrastrukturu u slijedećih pet godina, ali i kako mnogi projekti odlaze u vjetar jer nedostaje politička volja u samim državama-članicama.

Kakav internet dok se ne zna niti - abeceda!

Učenici pišu zadaću

U Europi niti pismenost nije sama po sebi razumljiva

Ona pak, poučena vlastitim saznanjima, ukazuje i da je ovo nekorištenje interneta na jugu Europe utemeljeno i na mnogo banalnijoj činjenici - mnogo većoj nepismenosti u tim zemljama: "Ako pogledate Rumunjsku ili Bugarsku, razmjerno velik broj stanovnika nije završio drugi stupanj obrazovanja. A sve dok nepismenost ostaje problem, pristup internetu sigurno nije prioritet tim ljudima."

Isto istraživanje Eurostata se pozabavilo i pitanjem, gdje se odvija najviše trgovine preko svjetske mreže. Pobjednik u toj kategoriji je Velika Britanija u kojoj je 82% ispitanih priznalo kako je barem nešto kupilo preko interneta u posljednjih godinu dana, dok je europski prosjek oko 58%. Na dnu ljestvice su opet građani Bugarske i Rumunjske gdje se na e-commerce odvažilo samo 13% građana.

Autorica: Sonia Phalnikar (aš)

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva