1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Interliber - lov na jeftine knjige

Besplatan ulaz, privlačni popusti i mogućnost susreta s omiljenim domaćim piscima, ali i nekom stranom zvijezdom dobitna su kombinacija koja privlačio desetke tisuća ljudi na Interliber. Tako je bilo i ove godine.

Gužva na štandovima Interlibera

Gužva na štandovima Interlibera

Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber već je godinama glavni izvor literature za mnoge građane Hrvatske. Ovogodišnje 31. Izdanje Interlibera – završeno u nedjelju (16.11.), posjetilo je više od 100 tisuća ljudi a gužve oko izlagačkih prostora sajam su pratile od prvoga dana. Publiku je spremno dočekalo 290 izlagača, od čega 84 strana.

Ovo je vjerojatno bila posljednja godina da se sajam ograničava na dva paviljona, jer zbog sve većih štandova jačih izdavačkih kuća širina prolaza za posjetitelje svedena je na minimum.

Sajam bi trebao rasti i zbog statističkih podataka koji pokazuju da je u 2007. godini objavljeno 7.200 naslova – uz knjige tu se doduše ubrajaju i novine i časopisi, no ta je brojka u odnosu na godinu ranije veća za 1700.

Pune ruke (i torbe) knjiga

Na štandovima je doista svatko mogao naći nešto za sebe – i to po puno povoljnijim cijenama nego u knjižarama – ponegdje su popusti sezali i do 70 posto. Probijajući se kroz izlagačke prostore rijetko sam mogao primijetiti posjetitelja bez vrećice s logom neke od izdavačkih kuća, a bilo je i onih koji su podlegli „šoping“-groznici, pa su nakupovali više knjiga nego što mogu nositi, a možda i podnijeti kada kreditna kartica dođe na naplatu. No, svi se slažu, bolje je zaduživati se zbog vrijednih knjiga i stručne literature, nego zbog novog modela prestižnog mobitela.

štandovi s posjetiteljima/kupcima na Interliberu

Preko 100.000 ljudi posjetilo je ove godine Interliber

Hit sajma - knjiga o mafiji

Među izdanjima hrvatskih pisaca, čiji je izlazak tempiran upravo za Interliber, kritičari su apostrofirali „Centimetar od sreće" Marinka Koščeca, "Hotel Grand" Renata Baretića te prvi roman Dimitrija Popovića "Raspeće strasti", no najveću pozornost medija ipak je privukao Misha Glenny autor svjetskog hita "McMafia".

U djelu podnaslovljenom „Kriminal bez granica“ taj britanski novinar razotkriva djelovanje niza mafijaških organizacija – od ukrajinskih krijumčara i kanadskih narko-dilera, preko brazilskih računalnih kriminalaca do – za hrvatsku publiku sigurno najzanimljivijih – srpskih i crnogorskih krijumčara cigareta.

Milo Đukanović

Đukanović tvrdi da Glenny piše fantastiku u stilu Jamesa Bonda

Na navode iz njegove knjige znali su reagirati su čak i političari: "Premijer Crne Gore izjavio je da sam napisao čistu fantastiku u stilu Jamesa Bonda. Osobno premijera Đukanovića ne smatram lošom pojavom na političkoj sceni, njegova zemlja je morala opstati tijekom raskida s Jugoslavijom, pa se nekako moralo preživjeti", kaže Glenny koji pomno prati i situaciju u Hrvatskoj. Kaže da ne može ignorirati razvoj događaja nakon ubojstva Ive Pukanića, Ivane Hodak i drugih jer strašno je važno da Hrvatska što prije uđe u Europsku uniju, a ta ubojstva mogla bi otežati pristupni proces. "Ja, u svakom slučaju svojim tekstovima namjeravam poticati ulazak Hrvatske u Uniju što prije", poručio je Glenny, koji je, doduše, u nekim svojim ranijim publicističkim radovima, ali i izjavama iznosio drugačija stajališta o Hrvatskoj, no teme o kojima piše uvijek privlače pažnju.

Partnerstvo sa "zemljom knjige"

Zemlja partner ovogodišnjeg Interlibera bila je Izrael, koji je svojim nastupom slavio i 60. godišnjicu osnutka države. Središnja osoba njihova gostovanja bio je Boris Zaidman – pisac koji se u književnost otisnuo u zrelijim godinama, no već je svojim prvim romanom „Hemingway i kiša mrtvih ptica“, koji je objavio sa 43 godine privukao pozornost i nagrade. Njegovo gostovanje bila je prilika saznati kako specifičnosti života u Izraelu artikuliraju tamošnji pisci. "90 posto izraelskih pisaca zauzima stajalište prema konfliktu s arapskim svijetom, i imaju što reći", kaže on.

U Izraelu normalna svakodnevnica gotovo da i ne postoji - prizori s mjesta atentata na jednu pekaru u mjestu Eilatu prošle godine

U Izraelu normalna svakodnevnica gotovo da i ne postoji - prizori s mjesta atentata na jednu pekaru u mjestu Eilatu prošle godine

On upućuje na činjenicu da u Izraelu zapravo ne postoji uobičajena svakodnevica jer je ta zemlja stalno usred raznih političkih i geopolitičkih sukoba. "Sa svih smo strana okruženi temama o kojima se mora pisati. Uz to, u Izraelu nemamo običaj neobaveznog ćaskanja, nemamo europsku tradiciju sjedenja po kavama, večernjih okupljanja uz kartanje i duge razgovore…Tako da u pisanje zapravo bježimo", objasnio je Boris Zaidman, čija domovina nosi i laskavu titulu zemlje knjige. Tamošnje tržište ima, naime, najveći prosječni broj izdanih knjiga na svijetu.

Interliber "kultiviraniji" od Beogradskog sajma knjiga

U Hrvatskoj je, pak, knjiga tek „opet „in““ – kako i glasi moto Interlibera. Iako, dakle, nisu u svjetskom vrhu, hrvatski izdavači zadovoljni su sajmom. Seid Serdarević iz Frakture misli kako su možda neke stvari koje su se svima na početku činile groznima, kao što su bile akcije "knjiga uz novine", ipak odradile svoj dio posla i zainteresirale određeni broj čitatelja da vide da je knjiga puno bolja zabava nego televizija.

Na čitatelje je dobro utjecao i rast broja knjižara, kaže Serdarević, ali komentira da na medijskoj prezentaciji knjige još puno treba raditi jer nedovoljno je prisutna – posebno na televiziji. S njim se slaže i Branko Čegec iz Meandra. "Naši mediji to ne znaju odraditi, za razliku od Beogradskog sajma, a da uopće ne spominjem neke veće europske sajmove. Ti sajmovi su doista događaji u sredinama i zemljama u kojima se događaju", tvrdi on i upozorava da njegovi kolege koji su bili na Beogradskom sajmu knjiga nose drugačije dojmove od onih koji se najčešće čuju u Hrvatskoj. "Svi govore da je Beograd samo velika prodavaonica knjiga, no činjenica je da u srpskim medijima taj sajam funkcionira daleko bolje nego kod nas", upućuje Čegec.

Seid Serdarević o usporedbama zagrebačkog i beogradskog sajma razgovarao je sa srpskim kolegama. "Sajam u Beogradu možda i je veći, ali svi naši prijatelji, srpski nakladnici da je Interliber puno kultiviraniji", komentira Serdarević. Sa štandova izlagača 31. Interlibera sve su knjige sigurno „nestale“ jer sajam je završen, no na točne brojke prodanih knjiga, ipak, treba još malo pričekati.

Preporuka uredništva