1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Inteligentni i bogati

Strpljenje i spremnost za rizik - tako bi se ukratko mogao sažeti recept za stjecanje bogatstva. To proizlazi iz jedne studije bonnskog Instituta za istraživanje rada.

default

Za nekoga novčići a za nekoga krupne novčanice - po kojem ključu?

Legenda kaže da je jedan od prvih ulagača u Google predvidio da će se njegove investicije narasti za 5 do 10 tisuća puta. Točne brojke se ne znaju ali se procjenjuje da je Ram Shiriram uložio u tu interenetsku firmu oko 150 000 dolara – što mu je, kada je Google izašao na burzu – donijelo gotovo milijardu dolara. Neovisni Institut za istraživanje rada u Bonnu, skraćeno IZA, objavio je sada studiju o spremnosti ljudi na rizik i njihovog strpljenja u čekanju na oplođivanje njihovih ulaganja. David Huffman koji je na njoj radio kaže kako je opće poznato da ljudi s višim stupnjem inteligencije u pravilu zarađuju više novca nego ljudi s nižim stupnjem inteligencije. Institut je sada želio vidjeti je li stjecanje bogatstva povezano i s inteligencijom:

«Dva važna faktora ponašanja su strpljenje – dakle pitanje je li netko želi novac sada i odmah ili je spreman ulagati danas da bi nekada u budućnosti dobio veću količinu novca. A drugo pitanje je što je to što ljude navodi da riskiraju i jesu li ti obrasci ponašanja povezani s kognitivnim sposobnostima ili kvocijentom inteligencije», objašnjava Huffman.

Inteligentniji i hrabriji

U studiji je sudjelovalo 500 Nijemaca. Pomoću dva testa im je izmjerena inteligencija. Huffman priča kako je u trećem testu, u kojem su imali mogućnost izbora u 20 slučajeva, mjerena njihova spremnost na rizik.

«Svaki izbor je bio između lutrije ili nekog sigurnog ulaganja. A lutrija je bila uvijek po istom principu: 50% šanse da dobiješ 300 eura i 50 posto šanse da ne dobiješ ništa. A dobit od sigurnog ulaganja je varirala od slučaja do slučaja – u prvom slučaju je bila prilično mala, oko 10 eura, i tu se većina odlučila za lutriju. Ali što se dobit od sigurnog ulaganja povećavala, to su se ljudi radije odlučivali za njega a protiv lutrije. U trenutku kad se dobit popela na 80 eura, puno ljudi se prebacilo na tu opciju radije nego na igranje lutrije.»

Huffman tvrdi da su oni koji su pokazali više spremnosti na rizik zabilježili bolje rezultate u testovima inteligencije. I konačno, prošli su još i četvrti test u kojem se mjerilo njihovo strpljenje. U njima im je ponovno u 20 slučajeva ponuđen izbor po sistemu: 100 eura danas ili 110 za godinu dana – i puno ljudi bi radije uzelo «stotku» odmah nego čekalo godinu dana za 10 eura više. Stručnjak bonnskog instituta kaže kako se lako može reći da strpljenje pomaže u stjecanju bogatstva, jer je «strpljenje potrebno i za višegodišnje školovanje koje ti kasnije donosi veću plaću. Ako bilo što ulažeš, moraš ulagati danas i čekati da ti se to vrati.»

Inteligencija i strpljivost

Ljudi koji su pokazali strpljivijima u testu bonnskog instituta, bolje su riješili i test inteligencije, kaže Huffmann, no istovremeno upozorava da ovo istraživanje ne vrijede za sve, već samo pokazuje generalnu tendenciju.

A što kažu bonnski građani koje smo zaustavili na cesti i pitali ih bi li radije 100 eura danas ili 150 za godinu dana? Većina bi ih brzu zaradu, prema onoj: «Take money and run!»:

«Ja bih radije 100 eura odmah jer sam po prirodi nestrpljiva osoba i ne volim čekati.»

«Ja bih odmah 100 eura, znam na što bi ih potrošila. Nisam osoba koja će 100 eura odnijeti na banku i čekati 20 godina da to naraste na 150 eura- mislim da treba uživati u životu. Nikad ne znaš hoćeš sutra poginuti na cesti, pa je novac na banci, a tebe više nema.»

Nema radikalne promjene preko noći

David Huffmann s Instituta za istraživanje rada kaže kako je još prerano reći kakve bi konkretne utjecaje ova studija mogla imati na politiku i gospodarstvo ali napominje da vjerojatno ne bi bilo mudro kada bi ljudi sada preko noći radikalno promijenili svoj stav prema novcu.

«Ne može se ljudima koji imaju slabije kognitivne sposobnosti reći jednostavno da riskiraju više jer bi im se to isplatilo.»

Za neke ljude koji se boje rizika bolje je da ne riskiraju puno, za one koji nisu strpljivi, možda je stvarno bolje uzeti novac odmah nego uvaliti se u nešto na što treba dugo čekati.

Jer ljudska priroda je ljudska priroda. Većina ljudi zna da ne bi trebala uzeti još jedan komad pizze ili popiti i peto pivo – no ipak to čine.