1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Integracijski koncept grada Stuttgarta

U Stuttgartu živi 600.000 stanovnika, a gotovo jedna četvrtina su stranci. 30.000 stranaca u tom gradu primilo je njemačko državljanstvo. Unatoč visokom postotku stranaca, Stuttgart nema problema s njihovom integracijom.

Integracijski proces počinje od malih nogu

Integracijski proces počinje od malih nogu

Stuttgart uživa epitet grada koji je posebno prijateljski raspoložen prema strancima. Grad je razvio koncept integracije stranaca od dječjeg vrtića do njege staraca. Cilj koncepta je olakšati suživot i zapošljavanje mladih migranata. Taj se koncept provodi već kod najmlađih stranaca, kao što se može vidjeti i na primjeru vrtića gdje 85% djece imaju migrantsku pozadinu. Većina djece u stuttgartskom dječjem vrtiću “Storchennest” (Rodino gnijezdo) su turskog i grčkog podrijetla.

"Rodino gnijezdo" kao model

Djeca dolaze iz ukupno 16 zemalja, a to se može vidjeti i po atmosferi i uređenju vrtića. U prostoriji za doručak sjede dvije djevojčice na podu, na zidu su nacrtana arapska slova, na policama stoje turske čaše za čaj. Na katu se može doručkovati na azijski način. Prostorija je okićena i ukrašena crvenim lapionima i, naravno, kineskim slovima. Roditelji djece pomogli su u ukrašavanju vrtića. I to je dio koncepta, kaže Kerstin Gimple, voditeljica ovog dječjeg vrtića: ”Obiteljima treba dati mogućnost da i ovdje žive svoju kulturu. Organizirali smo posebne roditeljske sastanke s temom "kultura", na kojima smo svakom narodu, koji je ovdje zastupljen, pristupili na individualan način – od politike preko povijesti. Smatram da je i za odgojiteljicu važno da o pojedinom djetetu zna više od puke činjenice kako to dijete ima grčke i turske roditelje. Potrebno je znati što je na primjer važno za roditelje koji dolaze iz Grčke. Sve to pridonosi međusobnom razumijevanju”.
Na taj je način moguć individualan pristup djeci, smatra Kerstin Gimple.

Nije sve ili - ili

Povjerenik za integracije pri gradu Stuttgartu Gari Pavković smatra da to nema nikakve veze s multikulturom: “Njemačka rasprava o integraciji vodi se na razini ili – ili. Ili će te se prilagoditi ili ćemo imati paralelno društvo. Međutim, stvarnost je malo drukčija. Želimo da dođe do prilagođavanja životnih situacija u javnom životu u različitim strukturama i institucijama. To znači da želimo da migranti jednoga dana imaju jednake šanse u školi, na tržištu rada, na tržištu stanova ili da su ravnopravno zastupljeni kao suradnici u javnom sektoru. No, važno je da se potiče i kulturna raznolikost”.
U dječjem vrtiću osim kulturne raznolikosti posebnu se pozornost pridaje individualnosti djece. Odgojiteljice pomno promatraju svako dijete i vode bilješke o tome što ih zanima i u kojim su područjima osobito talentirani. Na taj je način moguće ciljano bavljenje djecom, neovisno o tome radi li se o njemačkom ili stranom djetetu. "Ne pratimo samo poznavanje jezika, već i nekoliko razina inteligencije koje postoje kod djece. Primjerice logika, matematika, znanost i praksa. Promatramo individualno: koji su interesi djeteta, koje su njegove sklonosti? I tu radimo sa svakim djetetom”, kaže Gimple.

Učiti njemački kroz igru

“Einstein u dječjem vrtiću”, tako glasi najnoviji projekt u Stuttgartu. Bilježi se i opisuje svaki korak djeteta, a to olakšava posao odgojiteljicama: “Za roditelje je to vrlo dobar način uspostavljanja kontakta – upravo za djecu stranaca koji ne govore tako dobro njemački jezik. Puno toga se može vidjeti na fotografijama. Na slikama se vidi dijete i što ono čini. Po skupinama smo obradili dokumentacije gdje smo slikom i riječju opisali što djeca rade i kako ona sama sebe vide. Tu sam primijetila da su obitelji postale sigurnije, jer su vidjele da se stvarno brinemo o njihovoj djeci. I to su dobili crno na bijelo”.
No, na fotografijama se ne može dokumentirati činjenicu da djeca u vrtiću uče njemački jezik, jer se taj proces učenja odvija kroz igru. Kod jednog dječaka od četiri godine iz Afganistana, koji već nešto govori njemački, Kerstin Gimple otkrila je poseban interes: "Počeo je prepisivati određena slova. Nakon toga smo mu ponudili nekoliko stvari: dali smo mu jedan kompjutor i pisaću mašinu. Ponudili smo mu abecedu koju je mogao razumjeti. Dječak se devet mjeseci bavio tom temom da bi nakon toga bio u stanju riječi razdvojiti u pojedina slova. On je to naučio zbog toga što smo ustanovili da to njega zanima."

Dobra priprema za školu

Od kako dječji vrtić sudjeluje u integracijskom projektu, Kerstin Gimple zna da djeca iz tog projekta neće imati problema u školi. U školama dolazi do izražaja njihova dobra priprema, ali i integracijski koncept grada Stuttgarta, kojeg je među ostalim razvio Gari Pavković: “Suočeni smo s problemom da roditelji ne znaju da je djeci potrebna aktivnija pomoć pri rješavanju domaćih zadaća kako bi dijete bilo uspješnije. Jer u domovini roditelja to nije slučaj. To znači da moramo pravodobno informirati roditelje i reći im: morate nešto poduzeti. Ali ne da kod kuće s djecom govore na lošem njemačkom, već im podršku trebaju dati na materinjem jeziku. Izvan obitelji potrebno je organizirati ponude za zajedničko učenje s djecom, zatim ponude za provođenje slobodnog vremena, gdje će se turska i njemačka djeca zajedno igrati i kroz igru učiti njemački”.
Koncept integracijskog programa koncentriran je na tri faze: dječji vrtić, škola i zvanje, i na taj je način postavio temelj za daljnje integracijske programe grada Stuttgarta.

  • Datum 14.07.2006
  • Autor Janine Albrecht
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZW2
  • Datum 14.07.2006
  • Autor Janine Albrecht
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZW2