1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Integracija stranih poduzetnika u Njemackoj

Od pocetka useljavanja stranih radnika u Njemacku- takozvanih "gastarbajtera"- proslo je vec nekoliko desetljeca. U medjuvremenu u Njemackoj stasa vec treca generacija useljenika turskog porijekla. Potomci prve generacije gastarbajtera danas se nalaze u drugacijem polozaju nego njihovi roditelji, no i danas prilikom trazenja mjesta za izobrazbu i zaposlenja postoje neke specificne prepreke koje treba savladavati. Mehmet Keskin iz Hamburga je osnovao savjetovaliste za strance koji zele otvoriti svoju privatnu tvrtku. On takodjer pomaze mladim strancima da nadju mjesto za obrazovanje uz rad. To je cesto vrlo tesko , buduci da nejmacki poslodavci nerado zaposljevaju mlade strance.

No - sto se hoce, to se moze, smatra poduzetni Mehmet Keskin, koji iz vlastitog iskustva zna kako je to kad stranci traze posao. "U Njemacku sam stigao 1980 godine na studij. Dugo sam vremena i sam bio nezaposlen," kaze Keskin.
On je studirao biologiju i silom prilika zaradjivao je radeci kao odgajatelj u jednom prihvatilistu za izbjeglice. On je taj posao zavolio i ostao mu vjeran. Kasnije je u hamburskoj trgovinskoj komori radio u savjetovalistu za mlade strance. No Mehmet Keskin je zelio mladima ponuditi vise od samih savjeta - zelio im je konkretno pomoci kako da dodju do radnog mjesta. Zbog toga je osnovao ATU - Radnu zajednicu stranih poduzetnika i postao njen poslovodja.
"Radna zajednica stranih poduzetnika i onih koji tek zasnivaju egzistenciju je interesna zajednica u kojoj su najvise zastupljeni turski poduzetnici. Nas je cilj da zainteresiramo strane poduzetnike i da ih ukljucimo u njemacki dualni sustav obrazovanja."
U Njemackoj nema puno stranih poduzetnika koji primaju ucenike na izobrazbu i zato s njima treba uporno na tome raditi. To moze biti vrlo dugotrajna procedura. Ali taj je proces ipak najcesce okrunjen uspjehom. Nedavno su Mehmet Keskin i njegovih sest suradnika zabiljezili jedan mali jubilej - Murat Candar, 21. godisnji Nijemac turskog porijekla, koji je zavrsio zanat za strucno pakiranje, je pet stoti ucenik po redu za kojeg je Mehmetov tim uspio pronaci mjesto za obrazovanje.

"Ured za zaposljavanje mi je dao adresu. A onda su mi ovdje pomogli da dodjem do mjesta za izobrazbu. Imao sam problema s gazdom i htio sam prekinuti obrazovanje.Onda su Mehmetovi suradnici s njim porazgovarali , a mene nagovorili da ne prekidam izobrazbu neposredo pred kraj skolovanja. Zahvaljujuci njima, na koncu je sve ispalo kako treba," kaze Murat Candar.

Sada Murat trazi zaposljenje. Stoga se ponovno obratio Mehmetovom timu da potrazi savjet i preporuke. Savjetnicki tim najbolje zna kako teba pravilno napisati molbu za zaposljavanje. To je samo jedna od usluga koju nude i to -besplatno. Murat je u savjetovaliste poveo i svoju djevojku, Alev Eminoglu koja trazi mjesto za izobrazbu u trgovini.

Strani poduzetnici u Njemackoj najradije uzimaju mlade strance kao ucenike, jer im je bitno da oni poznaju jezik na kojem se u tvrtki najvise komunicira. Mehmet Keskin, koji ima njemacko drzavljanstvo i koji je ozenjen Njemicom, smatra da to stajaliste nije ispravno. Mehmet zeli posredovati, i to ne samo kad je rijec o pronalazenju mjesta za izobrazbu. Kad je rijec o potomcima turskih obitelji, oni cesto idealiziraju zemlju iz koje su dosli njihovi roditelji, djedovi i bake. Zbog toga Mehmet Keskin organizira 10-dnevna putovanja u Tursku s mladima, kako bi oni doista upoznali zemlju svojih predaka.
"Mi ih tamo upoznajemo s realnoscu - stoga svake druge godine organiziramo 10-dnevna putovanja, najcesce u Tursku, kako bi mladi mogli vidjeti koliko se tamo treba potruditi da bi se doslo do mjesta za izobrazbu. U Njemackoj je to ipak puno lakse."

Mehmetu Keskinu ni najmanje se ne svidja to sto se dio mladih Turaka iz trece generacije, koji su dozivjeli neke od oblika diskriminacije, sve vise povlaci u izolaciju. Keskin naglasava kako zatvaranje u svoju vlastitu drustvenu sredinu ili povlacenje u religijske zajednice nije rjesenje tog problema. Treba raditi na integraciji i zivjeti u sredistu drustvenih zbivanja svoje okoline. Put do tog sredista vodi preko radnog mjetsa i mjesta za izobrazbu. To je njegovo osobno uvjerenje, kao i motto njegove radne zajednice za strane poduzetnike u Hamburgu.
  • Datum 09.01.2004
  • Autor Godehard Weyerer
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Z8X
  • Datum 09.01.2004
  • Autor Godehard Weyerer
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Z8X