1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Integracija - problem čitavog društva

Bernd Gräßler3. svibnja 2006

Njemačka se vlada želi ozbiljno pozabaviti problemom integracije stranaca i najavila je da će se još prije ljetne stanke održati veliki sastanak na kojem će sudjelovati političari, ali i predstavnici raznih organizacija i udruga.

https://p.dw.com/p/9ZDk
Foto: BilderBox

Dva su događaja temu «integracija u Njemačkoj» nedavno doveli u središte pozornosti. S jedne strane, proces oko takozvanog «ubojstva iz časti» u jednoj turskoj doseljeničkoj obitelji, a s druge, javni poziv za pomoć nastavnika jedne škole u Berlinu-Neuköllnu: učenike nastava ne zanima, puno ih je agresivno, a neki su i nasilni. Sporazum s roditeljima nemoguće je postići, već i zbog toga što oni često ne razumiju njemački, žali se voditeljica škole, Petra Eggebrecht: «Mi imamo 83 posto djece migranata. Neuspjela politika integracije dovodi do getoiziranja na našim školama. Učenici više nemaju perspektive, roditelji su bez posla. Svi ti poblemi kolidiraju u školi, a mi nastavnici to trebamo riješiti. To se ne može riješiti.»

Više nema okretanja glave od problema

Savezna crno-crvena Vlada na događaje je reagirala najavom konferencije o integraciji, koji bi se trebala održati još prije ljetne stanke, dakle najkasnije početkom srpnja. Vladina povjerenica za integraciju Maria Böhmer obećala je za vrijeme aktualnog sata u Bundestagu da je prošlo vrijeme skretanja pogleda u stranu i ravnodušnosti, a navela je i neke od glavnih problema: «Svaki peti učenik koji potječe iz doseljeničke obitelji, ne završi školu. Kada govorimo o Berlinu-Neuköllnu, tamo svaki treći ostane bez završne školske svjedodžbe, a 40 posto mladih, koji potječu iz obitelji migranata, ne posjeduju nikakvu stručnu kvalifikaciju.»
Na tom će se sastanku tematizirati učenje jezika, obrazovanje, tržište rada, ali i politika gradnje gradova, izjavio je jedan Vladin glasnogovornik. Puno više, riječ je o sveobuhvatnom integracijskom konceptu, kojemu trebaju pridonijeti politika, gospodarstvo, sindikati, crkve i udruge.

Šaroliki prijedlozi

I prije nego će sastanak možda donijeti jasne smjernice u budućoj integracijskoj politici, pljušte prijedlozi svih vrsta. CDU zahtijeva povišenje starosne dobi za useljavanje stranih bračnih supružnika, Zeleni žele – na temelju dogovora između roditelja, škola i nastavnika - uvesti njemački kao obvezni jezik na školskim dvorištima, crkve smatraju da je neophodan kompletno novi početak u integracijskoj politici.
Spori se oko testova za dobivanje njemačkog državljanstva i o tome na koji način kazniti prisilne brakove. Iskru u raspravi pouzročio je predsjednik CSU-a Edmund Stoiber svojim zahtijevom da se migranti u krajnjem slučaju kazne i oduzimanjem dozvole boravka, ukoliko odbijaju integrirati se: «Kod odbijanja integracije moraju biti moguće sankcije, od smanjivanja socijalne pomoći do konačno izgona iz zemlje.»
SPD, Zeleni i Stranka ljevice to su odlučno odbili. Savezna ministrica pravosuđa, Brigitte Zypries iz SPD-a sumnja da se «odbijanje integracije» može pravno definirati kao kazneni čin. Osim toga, novi Zakon o useljavanju već omogućava da se odbijanje tečajeva za integraciju kazni smanjenjem socijalnih primanja. Zamjenik predsjednika Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu, Ludwig Stiegler, upozorava na opasnost od oštrijih sankcija: «Pištoljem i naredbom o izgonu nekoga prisiliti da se suživi s našom kulturom i našim načinom života, sigurno nije pravilan način.»

Presuda protiv jednog mladog njemačkog Turčina koji je u Berlinu ubio svoju sestru zbog navodnog «nečasnog» načina života opterećuje činjeničnu raspravu o pravilnom putu ka zajedničkom suživotu. Ponašanje doseljeničkih obitelji u javnosti nailazi na neprihvaćanje. Zagovarači oštrijeg kursa u politici prema strancima osjećaju se osnaženima. Predsjednik Kluba zastupnika CDU/CSU-a u Bundestagu Volker Kauder kaže kako sedam godina «hvalospjeva o multikulturi» pod crveno- zelenima nije ništa donijelo.

Integracija je dvosmjerni proces

Integracija nije nikakva jednosmjerna ulica, naglašava Savezni ministar unutarnjih poslova Wolfgan Schäuble (CDU) i zahtijeva više napora od strane migranata: «Sankcije su uvijek posljednje sredstvo i o stvarima treba razmisliti kada one ne funkcioniraju. Sada se želimo koncentrirati na to da one bolje funkcioniraju. Izvjestan pritisak je ipak potreban, kako bi se pospješila integracija kod onih koji se ne žele integrirati.»
Savezna kancelarka Angela Merkel do sada se u raspravi oko integracije držala povučeno. No, to ne znači da podcjenjuje tu temu. Kao prvo, ona je izravno nakon preuzimanja kancelarske službe imenovala Saveznu povjerenicu za inregraciju. Za Mariu Böhmer je priprema planiranog summita važan test sposobnosti. Kritičari toj demokršćanki predbacuju da, za razliku od svojih prethodnica, ima premalo kontakta s organizacijama migranata. Zbog toga, kako naglašava profesorica pedagogije Böhmer, na summit će biti pozvani i predstavnici migranata. Želi se razgovarati - ne o njima, već - s njima, kaže Böhmer.
Kao i kod prošlogodišnjeg berlinskog sastanka o energiji i zdravstvu, razgovori ne bi trebali značiti kraj, već označiti početak određivanja smjernica. Za sada su barem u jednoj točki svi složni: bolje razumijevanje njemačkog jezika ključ je za bolju integraciju. Stoga je Savezni ministar unutarnjih poslova Schäuble obećao da se tečajevi integracije i jezika uvedeni nakon novog Zakona o useljavanju ni u kojem slučaju neće ograničavati zbog plitkih blagajni.