1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Instrumentalizacija povijesti u Moskvi

Na 70. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom njemačka vlada želi zajedno s Rusima odati počast žrtvama. No Putinovo instrumentaliziranje 9. svibnja to otežava, smatra Ingo Mannteufel.

„Treći Rajh“ je kapitulirao prije 70 godina, time je završen Drugi svjetski rat u Europi. Ove godine se sjećanje na taj povijesni datum odvija u doba opterećenih odnosa mnogih europskih država i Rusije.

Borba protiv fašizma, tada i sada?

Istok Ukrajine se nalazi u amorfnom stanju između rata i mira zbog agresivne, destabilizujuće politike Kremlja. Aneksijom Krima Rusija je prekršila načelo nepovredivosti granica i suzdržavanja od prijetnje silom i upotrebe sile. Mirovni poredak Europe, nastao za vrijeme Hladnog rata i potvrđen Pariškom poveljom iz 1990. godine, ruska politika je u suštini dovela u pitanje. I više od toga, jer Kremlj opravdava svoje postupke u Ukrajini borbom protiv „fašističke pučističke vlade“ u Kijevu. Kontrolirani ruski mediji mjesecima utuvljuju u glavu i ruskom stanovništvu, ali i stranoj publici, da su, poslije pada autoritarnog i korumpiranog ukrajinskog predsjednika Janukoviča, u Ukrajini na vlast došli „fašistički političari povezani s američkim tajnim službama“.

Povijesna pobjeda od velikog simboličkog značaja

Kremlju je ova godišnjica pobjede nad Hitlerom došla kao naručena. Još za vrijeme sovjetske vladavine, pobjeda nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu bila je upotrebljavana kao zalog moralne pobjede unatoč staljinističkim zločinima i komunističkoj diktaturi. Nikome ne pada na pamet da ospori važnu ulogu Sovjetskog Saveza u pobjedi nad Hitlerom. Ali nediferenciran pogled na epohu Drugog svjetskog rata onemogućava kritičko promišljanje najveće katastrofe prošlog vijeka.

I u postsovjetskoj Rusiji je Kremlj instrumentalizirao ogromnu simboličku snagu pobjede nad fašizmom. Sedamdesetu godišnjicu te pobjede nad Hitlerovom Njemačkom aktualna vlast koristi za opravdavanje vlastitog miješanja u Ukrajini, kao i antizapadne politike. Parada na Crvenom trgu 9. svibnja bit će odraz tog konfliktnog raspoloženja.

Ingo Mannteufel

Ingo Mannteufel, voditelj Ruske redakcije DW-a

Zato je ispravno to što najvažniji zapadni političari toga dana neće biti u Moskvi. Time pokazuju da se Rusija, zbog svoje politike prema Ukrajini, međunarodno izolirala. Tu procjenu ne mijenja ni činjenica da će paradi prisustvovati neki šefovi država i vlada iz, recimo, Kine, Indije, Mongolije, kao i predstavnici drugih zemalja. Naime, na 65. godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom, prije pet godina, proslava u Moskvi izgledala je potpuno drukčije. Bili su nazočni svi svjetski državnici, a Crvenim trgom su marširali čak i američki i poljski vojnici, što je u aktualnoj političkoj klimi nezamislivo.

Zato je za duboko žaljenje to što je sada 70. godišnjica pobjede nad nacizmom u Rusiji instrumentalizirana da bi se legitimirala opasna i agresivna politika prema susjednoj Ukrajini.

Zajedničko sjećanje na patnje žrtava

Ipak, dužnost je Njemačke, 70 godina od kraja Drugog svjetskog rata, da pokaže da su Nijemci svjesni svoje povijesne krivice i odgovornosti za nepravdu načinjenu milijunima ljudi. Zato je sudjelovanje njemačkog ministra vanjskih poslova na komemorativnoj svečanosti 7. svibnja u Volgogradu, koji se za vrijeme rata zvao Staljingrad, važan znak pomirenja Nijemaca i Rusa. Ime grada Staljingrada je u njemačkom društvu simbol zločina koje su Nijemci počinili nad Rusima. Zato posjet njemačkog ministra tom povijesnom mjestu govori o uvjerenju suvremene Njemačke da rat i konfrontacija nisu i ne mogu biti rješenja za političke razlike.

I njemačka kancelarka Angela Merkel će 10. svibnja, zajedno s ruskim predsjednikom Putinom, položiti vijenac na Spomenik nepoznatom vojniku u Moskvi. Oba posjeta su važan signal građanima Rusije da Njemačka i Zapad ne žele sukob s ruskim narodom.

Preporuka uredništva