1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Inflacija - vječno iskušenje za državu

Državni dugovi i labava monetarna politika oduvijek su bili idealno plodno tlo za inflaciju. Hoće li i ovaj put to biti tako? Dok se građani toga pribojavaju, države se unaprijed vesele.

Ein Sack voll Geld von der Deutschen Bundesbank

Ein Sack voll Geld von der Deutschen Bundesbank

Država treba novac. Narodna ga banka tiska. Što više tako tiskanog novca ima u opticaju, to mu više pada vrijednost. Dolazi do inflacije. "Najgori primjer inflacije je Vajmarska Republika iz dvadesetih godina prošlog stoljeća", kaže Michael Bordo sa Sveučilišta Rutgers u Kanadi. Vajmarska Republika poslužila se tada strojem za tiskanje novca kako bi otplatila ratne reparacije. Sve je završilo hiperinflacijom. Druge zemlje su u igri s inflacijom imale više sreće. Tako je prije svega SAD-u, mješavinom snažnog gospodarskog rasta i velike inflacije, nakon Drugog svjetskog rata uspjelo dug od 120 posto smanjiti na 35 posto bruto nacionalnog proizvoda.

I sada bi industrijske zemlje ponovno mogle doći u napast da se dugova riješe uz pomoć inflacije. Jer sve su one zadužene do grla. SAD sjedi na hrpi dugova koja je veća od njegova ukupnog gospodarskog učinka. Talijanski dugovi iznose 120 posto bruto nacionalnog proizvoda, njemački 80. Najgori među njima je Japan čija zaduženost iznosi nevjerojatnih 230 posto.

Učinkovito sredstvo oslobađanja od dugova

Kai Konrad

Kai Konrad

Kako točno na državne dugove djeluje inflacija? Za Kaia Konrada iz Instituta Max Planck infalcija nije ništa drugo nego preraspodjela: "Kad novac kroz inflaciju izgubi na vrijednosti, država postaje bogatija - ona gubi dio svojih dugova. Ali vlasnici vrijednosnih papira s fiksnim kamatnim stopama postaju siromašniji". A što se država više zadužila kod stranih vjerovnika, to se ona nalazi u većem iskušenju da se dugova oslobodi uz pomoć inflacije, kaže Konrad. Na kraju krajeva, ti vjerovnici ne mogu glasati na sljedećim izborima i srušiti vladu. Ovaj financijski stručnjak iz Münchena je izračunao i koliko se cijela stvar državi isplati: "Ako je očekivana inflacija dodatnih dva posto, državni dugovi na vrijednosti gube otprilike deset posto."

Država tako ne samo da će se osloboditi dijela svojih dugova, već se ona kroz inflaciju može još dodatno obogatiti. Na primjer pri amortizaciji strojeva. Ako neko poduzeće u Njemačkoj danas kupi neki stroj, u roku od deset godina može otpisati troškove amortizacije. No nakon deset godina otpisana je samo vrijednost koju ovaj stroj ima danas. Zbog inflacije je stvarni gubitak vrijednosti puno veći. Tu novac štedi država.

Inflacija državi donosi i druge prednosti

Istovremeno, država skuplja više novaca i tako što oporezuje prividnu dobit. Konrad i za to navodi primjer: Neki poduzetnik kupi zemljište za stotinu novčanih jedinica. Realno, recimo da je vrijednost zemljišta ostala stotinu. Ali nakon 20 godina zemljište će se prodati za 250 jedinica, jer mu je inflacija podigla vrijednost. Nastala je prividna dobit od 150 novčanih jedinica u kojem naravno, država ima koristi. "A što je infalcija veća, tako raste i prividna dobit", kaže Konrad.

Plodno tlo je već tu

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi

Uz toliko poticaja, država bi bila skoro pa glupa kad ne bi iskoristila inflaciju. Preduvijete za nju stvorile su već brojne narodne banke. Od američkih Federalnih rezervi, preko Europske središnje banke do Bank of Japan, sve su već širom otvorile vrata kako bi potekao novac. Za sad je još vrlo malo od toga došlo u opticaj. Ali kad gospodarstvo opet krene, očekivana inflacija može vrlo brzo poletjeti uvis.

Što se tiče eurozone, ekonomski stručnjak iz Commerzbanke Jörg Krämer računa s prosječnom inflacijom između tri i četiri posto u sljedećih deset godina. A zemlje eurozone imaju jedan drugi problem: budući da su monetarnu politiku prepustile iz svojih ruku, manevarski prostor za oslobađanje od dugova kroz inflaciju, za neku perzaduženu zemlju postaje jako mali: "Tada je nelikvidnost jedina mogućnost. Osim ako zemlju ne budu stalno spašavale druge zemlje eurozone", kaže kanadski ekonomist Michael Bordo.

Preporuka uredništva