1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Indirektni progon Roma na Balkanu

Balkanske države ne progone direktno Rome, ali kumulativni učinak diskriminirajućih situacija s kojima se ta grupa stanovnika suočava može se okvalificirati kao progon, tvrdi profesor međunarodnog prava Norman Paech.

DW: U vašoj ekspertizi koja je u ožujku priložena njemačkom Ustavnom sudu izražavate sumnje u odluku njemačkog zakonodavca da proglasi tri balkanske države takozvanim „sigurnim zemljama porijekla“. Ne vjerujete u taj koncept?

Norman Paech: Ne. Ako pogledate ne samo osnove na kojima odlučuje njemački zakonodavac već i linije koje je zacrtala Europska unija, onda morate pretpostaviti da se u slučajevima diskriminacije koji se na razne načine izražavaju u svim segmentima života zapravo radi o političkom progonu. A upravo to je presudno za proglašenje neke zemlje sigurnom zemljom porijekla – ima li tamo progona ili ne.

Njemački političari u Srbiji, Makedoniji i BiH – a sada se priča i o Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori – ne vide politički, dakle državni i sustavni progon. Što je tu uopće sporno?

Norman Paech

Norman Paech

Upravo je tu problem. Jer ne radi se u ovim slučajevima o direktnom progonu od strane države. EU je u dvije direktive koje navodim u ekspertizi zacrtao da kao progon treba definirati i poteze civilnih aktera kao i kumulativni učinak više činjenica. To zapravo znači da ne mora postojati ciljani progon od strane neke državne institucije. Takvo tumačenje progona je zastarjelo. Nova europska zakonska osnova ne traži da postoji direktan državni progon, već da jednostavno postoji raznovrsna diskriminacija i nekonzistentnost - kao što je slučaj u spomenutim zemljama – posebno kada se radi o tamošnjim Sintima i Romima.

Profesore, Vi ste stručnjak s dugogodišnjim iskustvom pa Vam je ipak trebalo 140 stranica da u jednoj ekspertizi iznesete svoje viđenje ovog složenog i teško primjetnog oblika progona, kako kažete. Kako da jedan tražitelj azila uspije to za sat ili dva objasniti službeniku njemačkog Ureda za izbjeglice?

U tome i jest problem, da ovi ljudi – među kojima je i mnogo nepismenih – to jednostavno ne mogu napraviti. Zato bi njima trebalo osigurati pravnog savjetnika kako bi uopće imali šansu objasniti svoju situaciju. Ovdje imamo obrnutu logiku tereta dokazivanja na štetu ljudi koji nisu u stanju dokazati progon.

Ako se koncentriramo na Rome s Balkana - imali smo već ogroman broj reportaža - i prvo što ti ljudi uvijek kažu je da bježe od siromaštva i da žele pronaći posao u Njemačkoj. Zato su prozvani "ekonomskim izbjeglicama". Objašnjenje: bijeda i manjak perspektive jesu ozbiljne stvari, ali nisu razlog za azil jer su milijarde ljudi na svijetu u sličnoj poziciji.

Točno, ali Sinti i Romi su u takvoj situaciji na sasvim poseban način. Ne radi se samo o bijedi i siromaštvu, nego o diskriminaciji i nepostojanju šansi kada se radi o stanovanju ili pronalaženju posla. Stopa nezaposlenosti Roma u ovim zemljama je neusporedivo veća od opće stope nezaposlenosti. Stvar je u tome da ti ljudi ne bi trebali dokazivati u kakvom su položaju nego obrnuto – da bi njemački Savezni ured za migraciju i izbjeglice trebao dokazati da oni nisu diskriminirani u zemljama porijekla.

Prosvjed protiv odluke Njemačke da se Srbija, Makedonija i BiH proglase sigurnim zemljama porijekla - Za Rome nema 'sigurne zemlje porijekla'

Prosvjed protiv odluke Njemačke da se Srbija, Makedonija i BiH proglase "sigurnim zemljama porijekla" - "Za Rome nema 'sigurne zemlje porijekla'" (fotografija iz rujna 2014.)

Vi zapravo tražite ono što je izbjegličkim pravom i zagarantirano – da se o svakom zahtjevu odlučuje individualno. Ali službenici u Njemačkoj su posljednjih godina vidjeli desetke tisuća slučajeva Roma s Balkana. Zar nisu već izvukli opće zaključke na osnovu kojih mogu odlučiti u ostalim slučajevima?

Ovdje (u Njemačkoj, op. ur.)se tako i zaključuje, a u relativno malom broju slučajeva je i dodijeljen azil. U inozemstvu je drugačije, ali u Njemačkoj se europske direktive poštuju samo formalno dok se u praksi pojam političkog progona i dalje strogo tumači samo kao progon od strane države. Balkanskim državama se doista ne može predbaciti da progone Rome, to ja niti ne tvrdim u mojoj ekspertizi. Ali tamo piše da čitava paleta katastrofalnih situacija u kojima se nalazi dio stanovništva zapravo ispunjava sve uvjete da se okvalificira kao "kumulativni progon". Takav pojam progona do sada nije bio dominantan, ali to je prednost direktive EU-a koja je svjesno redefinirala progon.

Vi pišete da su elementi tog kumulativnog progona nedostupnost zdravstvene zaštite ili stanovanje u lošim uvjetima. U Sjedinjenim Državama donedavno deseci milijuna ljudi nisu bili zdravstveno osigurani, skoro pola Brazila živi po favelama. Je li to dovoljno da se nekome dodijeli azil?

Imate pravo, ali to je drugo pitanje. Moja ekspertiza ne utvrđuje činjenično stanje negdje u Africi, Brazilu, SAD-u, Rusiji ili Kini, to bi se moralo odvojeno ispitati. Ovdje se radi o nečemu drugom: o tome da se pojam političkog progona ne smije usko tumačiti. Potrebno je točno analizirati je li skup činjenica – na zdravstvenom, pedagoškom, stambenom, radnom polju ili ograničavanje slobode kretanja – kvalificira stanje kao kumulativni progon koji onda može voditi davanju azila. Naravno, moguće je da se kod Roma slučajevi razlikuju. Ima tamo Roma koji su integrirani i imaju prihode, ali oni koji kao izbjeglice dolaze ovamo ne vide nikakvu perspektivu u zemljama svog porijekla. Mi tražimo da zakonodavac to intenzivno provjeri, posebno u svjetlu novih direktiva EU-a.

Gospodine Paech, još jednom moram pitati: težak položaj, nedostatak posla i perspektive – to pogađa i etničke Srbe, Makedonce ili Bošnjake. Koja je presudna razlika između njihove bijede i bijede balkanskih Roma?

Ja sâm nisam bio u regiji, ali sam u ekspertizi naveo puno međunarodnih analiza – to ide sve do ocjena američkog State Departmenta – koje navode veliki broj dokumenata u kojima jasno stoji da je situacija Sinta i Roma u ovim zemljama posebna. Ona nije usporediva sa situacijom nekog drugog nezaposlenog građanina. Radi se o konglomeratu diskriminacije, bijede i nedostatka perspektive u usporedbi s "običnim" Srbinom, Bosancem ili Makedoncem. To nisu moje spoznaje, već velikog broja različitih analiza koje navodim, ali koje sve dolaze do istog zaključka o posebnom položaju Roma.

Tu se radi i o, kako pišete, "anticiganizmu" koji svakako postoji i na Balkanu. To ne poriču ni njemački političari i povremeno traže poboljšanje položaja Roma od tih država. Ali takve primjere rasizma uz nekoliko klikova na internetu možemo naći i na njemačkom.

Njemačka se općenito mora boriti protiv tog rasizma. Također bi se u slučaju Roma koji pokušavaju dokazati da su na Balkanu proganjani ovdje moralo da odlučivati objektivno i bez predrasuda. Nisam siguran da se u Njemačkoj u pojedinim slučajevima ne odlučuje po mjerilima anticiganizma u stilu: "ove ne želimo kod nas". Protiv toga se također moramo boriti.

Zadnje pitanje Vama, sada ne kao profesoru prava nego kao političaru njemačke ljevice: što je Vaš prijedlog? Da Njemačka prihvati sve ljude koji joj dolaze?

To nije alternativa. Mi tražimo fer postupak u kojem bi njemačke institucije morale dokazati da tražitelji azila nisu progonjeni u zemlji svog porijekla. Vidite da i Zeleni i socijaldemokrati također s mukom gledaju kako se stvaraju jednostavni mehanizmi za držanje neželjenih izbjeglica podalje od Njemačke. Ispitajmo svaki slučaj pojedinačno. Tek onda možemo reći: ovo ne ide, a ovo može proći. To bi, smatram, bilo u skladu s Ustavom.

Norman Paech (rođ. 1938.) je umirovljeni profesor Sveučilišta u Hamburgu gde je predavao međunarodno i javno pravo. Od 1969. do 2001. bio je član Socijaldemokratske stranke Njemačke, a od 2007. je član Stranke ljevice, čiji je zastupnik bio od 2005. do 2009. Za potrebe Europskog foruma Roma i putnika izradio je ekspertizu u kojoj tumači zakon kojim su prošle godine Srbija, Makedonija i BiH proglašene sigurnim zemljama porijekla. Ekspertiza je dostavljena njemačkom Ustavnom sudu 24. ožujka ove godine.