1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Indija: sukob oko vode

Na jugu Indije je ponovno eskalirao konflikt oko vode, star preko stotinu godina. Savezne države u Indiji vode pravu bitku oko raspodjele vode. To je postalo jedan od najvećih konflikata u toj velikoj azijskoj zemlji.

Situacija je bila eksplozivna, kada je prošlog tjedna ulicama priobalne metropole Chenaija na jugoistoku Indije kročila bijesna rulja. Nekolicina pristaša jedne nacionalističke oporbene stranke palila je vozila, drugi su bacali kamenje u smjeru sjedišta naftnog koncerna Indian Oil. Kada su demonstranti stigli do stadiona Rajarathinama, 21-godišnji automehaničar P. Vignesh se brzinom munje odvojio od skupine ljudi, svoje tijelo je polio benzinom i zapalio se. Na ulici. Policajci su mu pohitali u pomoć, ali su stigli prekasno. Vignesh je u jutarnjim satima u bolnici preminuo od posljedica zadobivenih opekotina. Ovaj politički aktivist je već treća žrtva u konfliktu koji proteklih dana potresa jug Indije. Radi se o pravednoj raspodjeli vode, rijetkog resursa u cijeloj zemlji.

Petog rujna je Vrhovni sud savezne države Karnataka naložio da se veće količine vode iz rijeke Kaveri proslijede susjednoj regiji Tamil Nadu. U Bangaloreu, glavnom gradu Karnatake i indijskom centru informacijske tehnologije, nakon toga je došlo do velikih nereda. Nekoliko desetaka autobusa i kamiona tamilskih registracija je zapaljeno, a nasilnici su opustošili tamilske restorane i dućane. Policija je nakon toga proglasila zabranu izlaska na ulice, zatvorila je škole i sveučilišta i obustavila veći dio javnog prometa. Prošli petak su se prosvjedi proširili i u susjednoj državi Tamil Nadu.

Val samoubojstava indijskih seljaka

Ove dvije savezne države se već 120 godina svađaju oko 800 kilometara duge rijeke Kaveri, sve je počelo još za vrijeme britanske kolonijalne vlasti. Dogovora i sloge između dviju država nije bilo ni nakon višedesetljetnih pregovora nakon proglašenja indijske neovisnosti. Na koncu je središnja vlada u New Delhiju 1990. instalirala takozvani Vodeni sud, kako bi se konačno riješio konflikt. Ali bez uspjeha. Pogotovo se savezna država Karnataka, koja redovito pati zbog velikih suša, osjeća zakinutom postojećom regulacijom. Nakon šest sušnih godina zaredom tamošnja su akumulacijska jezera popunjena samo do otprilike 50% svojih kapaciteta. Zbog toga pati ponajprije ruralno stanovništvo. Između 2014. i 2015. je osjetno porasla stopa samoubojstava među seljacima u Karnataki, osjetnije nego u bilo kojoj drugoj indijskoj saveznoj državi. Po podacima središnje vlade više od 1.300 očajnih seljaka je počinilo samoubojstvo, četiri puta više nego godinu dana ranije.

Isušeno korito jedne rijeke

Ovo je nekada bila rijeka...

Svađa oko vode između Tamil Nadua i Karnatake je samo jedan aspekt vjerojatno najvećeg nacionalnog izazova u Indiji. U toj zemlji „ključa“ čak deset latentnih sukoba oko vode između pojedinih saveznih država. Osim toga Indija se oko (preko)graničnih voda svađa na pet svojih vanjskih granica. Vjerojatno najopasniji konflikt koji se nazire je onaj s Kinom. Ove dvije zemlje zajedno imaju trećinu ukupnog stanovništva Zemlje.

Ova je tema izazvala veliku pozornost već 2014., na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti. Tamo se moglo čuti da Indija troši 37% podzemnih voda više nego što se vode prirodnim putem (kišom) vrati u optjecaj. Indija, tvrdilo se, pati od „ekstremnog manjka vode“, koji može ugroziti i opskrbu energijom i hranom.

Opasnost za socijalni mir

Iako poljoprivreda čini samo jedanaest posto indijskog BDP-a, u tom je sektoru zaposleno oko 60% od oko 1,2 milijarde Indijaca. Urod ovisi gotovo isključivo o tromjesečnom razdoblju monsuna, u kojem padne i do 90% ukupne količine kiše. I to je monsunsko razdoblje proteklih godina bilo sve „nepravilnije“. Po kompjutorskim proračunima Instituta za istraživanje posljedica klime u Potsdamu, oscilacije tijekom sezone kiša u idućim će se godinama dodatno pojačati. Klimatske promjene bi jednostavno govoreći mogle poremetiti indijski monsun. Rijetko koju zemlju globalno zatopljavanje pogađa tako jako kao Indiju.

A ta neravnoteža ugrožava sve više i socijalni mir u zemlji. 2013. je jedan istraživački tim američkih sveučilišta Princeton i Berkeley analizirao ukupno 60 različitih studija o klimatskim promjenama i svoje je rezultate objavio u renomiranom stručnom časopisu "Science". Njihov zaključak: što je veća prosječna godišnja temperatura i što je ekstremnija količina padalina u nekom određenom području, češće dolazi do nasilnih konflikata, i to među pojedincima, ali i između skupina žitelja.

Zagađena voda u Chenaiju

Chenai: posvuda plastika i smeće u vodi...

Novinar i ekološki aktivist Nityanand Jayaraman dokumentirao je situaciju s vodom u svom rodnom gradu Chenaiju s oko 6,5 milijuna stanovnika, to je šesti najveći grad u Indiji. Tisućljećima su se na gradskom području nalazila brojna jezerca i močvare. Ali samo od 1980. gotovo dvije trećine tih vlažnih područja, tako esencijalno važnih za ekosustav, pretvoreni su u građevinsko zemljište. Veći dio preostalih izvora vode je zagađeno plastičnim otpadom i industrijskim otpadnim vodama. Već nekoliko godina Chenai oscilira između sušnih razdoblja i poplava. Tijekom razdoblja monsuna tlo jednostavno ne može „progutati“ ogromne količine vode. „Tijekom posljednje zime u Chenaiju smo imali poplavu stoljeća. Veliki dio grada je bio pod vodom“, kaže Jayaraman, "to je trebao biti trenutak u kojem se trebalo početi drugačije razmišljati o tome kako gospodarimo našom vodom. Ali kod nas je pobijedio fatalizam".

Preporuka uredništva