1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Imaju li u Hrvatskoj novinari autorska prava?

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava je prikupilo prvih milijun kuna koje će raspodijeliti između autora i izdavača. No i dalje ne zna kako zaustaviti internetske portale koji bezočno kradu tuđe sadržaje.

Crtež kradljivca

Kradljivci, ali drukčiji

Iako smo prije desetak godina mislili kako će ekspanzija interneta uroditi većom proizvodnjom sadržaja, dogodilo se upravo suprotno. Hrvatski internetskih portali koriste nerazvijenu zaštitu novinarskih autorskih prava pa umjesto da proizvode vlastiti sadržaj, mahom prepisuju od tiska ili od rijetkih portala koji imaju prave novinarske redakcije.
Kompjutorski monitor i oko na njemu

Internet ima prednosti i nedostatke

U praksi to izgleda ovako: Nakon što tisak ili neki portal s autorima objavi originalan sadržaj nastane prava utrka u kojoj se copy/paste portali natječu tko će prije prekopirati tekst. Pri tome se ne navode imena autora, a izvor se često objavljuje kraticom na dnu teksta, u pravilu bez hiperlinka na originalni članak.
Postoje i primjeri opskurnijih portala koji će nerijetko „ukrasiti“ originalne tekstove epitetima koji često mijenjaju smisao ili ton članka, dovodeći pri tom autora u vrlo neugodnu situaciju.
Blage kazne potiču krađu
U Hrvatskoj je stanje vrlo kaotično jer „svi kradu svima“ objašnjava predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Ivica Grčar. Razlog je, smatra, taj što do sada nije bilo pravih sankcija za neovlašteno kopiranje tuđih tekstova.
Ivica Grčar, DZNAP

Ivica Grčar

Tako je svojedobno u časopisu Ministarstva unutarnjih poslova ukraden tekst o detektoru laži iz jedne američke publikacije. Amerikanci su zbog svega pokrenuli postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu koji je nadležan za autorska prava i dobili su spor. Usprkos dokazanoj krađi, sud je tužiteljima odredio naknadu od svega 12 tisuća kuna, što je jasna poruka da treba krasti i dalje, kaže Grčar.
Društvo kojim predsjedava Grčar je osnovano prije tri i pol godine kako bi se konačno stalo na kraj ovakvoj nelegalnoj praksi, a potom je i dogovorena suradnja s Udrugom za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP) koja vrlo uspješno, neki bi rekli agresivno, štiti prava hrvatskih glazbenika. „Upravo se radi na tome da svi korisnici novinarskih autorskih djela moraju plaćati naknadu, odnosno ishoditi dozvolu za objavu novinarskog autorskog djela“, kaže Grčar i upozorava kako je problem internetskih portala puno složeniji. Naime, za sada se istražuje model prema kojem bi se razdvojili portali koji isključivo objavljuju tuđe sadržaje od onih koji proizvode vlastite tekstove. Prije naplate naknade, dakako, treba donijeti cjenik i usuglasiti ga s Hrvatskom gospodarskom komorom, ali i usvojiti kriterije naplate.
Velik dio portala parazitira na tisku
Plamenko Cvitić, Nacional

Plamenko Cvitić

Da je tisak zadnjih godina ugrožen od internetskih portala potvrđuje i pomoćnik glavnog urednika Nacionala Plamenko Cvitić. Tako sve one troškove koje tiskani mediji imaju, bilo da se radi o plaćama, dnevnicama ili putnim troškovima, portali nemaju. Oni besplatno uzimaju gotovu robu i tek su poneki toliko pristojni da napišu od kuda su uzeli sadržaj, misleći da ga na taj način nisu ukrali. „Sve je češća situacija da se prilikom prenošenja ne potpisuju autori i više ne znate tko je zapravo originalan autor nekoga priloga ili informacije. To je dakako loše prvenstveno iz financijskih razloga jer portali tako zarađuju bez troškova koje imaju tiskani mediji“, kaže Cvitić. U Nacionalu su, objašnjava, pokušali privoliti portale da barem napišu izvor prenesenog teksta, no od toga, osim nekakve moralne zadovoljštine, sam izdavač i autor nemaju nikakve koristi.
Dogovor koji su nedavno postigli Europapress holding i Styria o međusobnom navođenju izvora za našeg je sugovornika dobra vijest, jer, kaže, barem se počelo na neki način poštovati autorstvo. „No i sam taj čin pokazuje u kakvoj su krizi mediji, jer ako Večernji list ima dovoljno novinara koji mogu napuniti svoje stupce, nije mu potrebno prenošenje informacija iz konkurentske tiskovine“, smatra Cvitić. Za njega je teza da svi mediji moraju imati apsolutno sve informacije potpuno kriva i u njoj vidi problem takozvane bastardizacije medija koji se ne profiliraju već igraju na kartu od svega po malo.
Na sljedećoj stranici: Naplata autorstva od davatelja internetskih usluga